Vatrogaci koji teren pretražuju od jutros i istražitelji Instituta za nestale osobe BiH pronašli su dvije ljudske kosti.
“Nakon nekoliko sati istražnih radnji, na lokalitetu Miloševića pronašli smo ostatke ljudskih kostiju, tačnije pronašli smo plećku koja najvjerovatnije pripada nekome od nestalih, a DNK analizom ćemo utvrditi indentitet”, kazao je istražitelj Instituta za nestale BiH Zafer Raščić.
Na terenu od jutros djeluje 30-ak vatrogasaca iz šest dobrovoljnih vatrogasnih društava iz FBiH zajedno sa istražiteljima Instituta za nestale osobe BiH. Zamjenik komandira vatrogasne stanice Alipašin Most Sarajevo Rifet Topalović je samo desetak metara od pronađene prve kosti, prilikom pretraživanja terena, pronašao i jednu ljudsku butnu kost.
“Naša jedinica je i prošle godine učestvovala u pretraživanju, a ja učestvujem i ove godine”, pojasnio je Topalović ekipu AA i dodao da se prilikom pretraživanja mora obratiti naročita pažnja i biti oprezan.
Prema Raščićevim riječima, i u narednim danima će biti nastavljeno pretraživanje ovog dijela korita i obale rijeke Drine, koja protiče u blizini granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.
“Sve što budemo uspjeli pronaći, mi ćemo da obilježimo i da podnesemo zahtjev preko Instituta za nestale osobe prema Tužilaštvu BiH da se izvrši ekshumacija na području jezera Perućac”, pojasnio je Raščić.
On je kazao kako postoji realna mogućnost da na ovoj lokaciji ima još skeletnih ostataka.
“Obala je čudna. Više puta pređemo teren, ne uočimo kosti koje su već dobile boju zemlje i pijeska i vrlo su teško uočljive, i iz tog razloga moramo detaljno pregledati teren da bi pronašli kosti", istakao je Raščić.
Vatrogasci i istražitelji su danas pretražili pet kilometara obale i nisu uspjeli više, jer je teren vrlo zahtjevan i težak za pretragu.
Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe, od 2010. godine do danas pronađeni su posmrtni ostaci između 200 i 300 osoba, do čega je 175 njih identificirano i sahranjeni su, dok se dio njih još uvijek vodi pod oznakom NN.
U ljeto 2010. ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu iz jezera Perućac u blizini Višegrada. Žrtve su pronađene na više od 60 mikrolokacija u 30 sela i zaselaka na području općina Višegrad, Rogatica, Srebrenica i Bajina Bašta (Republika Srbija).
Prema informacijama iz februara 2012. godine, među pronađenim žrtvama, 40 (oko 25%) su osobe ženskog pola, uključujući tri djevojčice uzrasta od 9,5 do 17,5 godina. Imamagić Aiša i Ohranović Hašida rođene 1906. godine su bile najstarije pronađene žrtve jezera Perućac, a troipogodišnji Haris Podžić, rođen 1988. godine, je najmlađa otkrivena žrtva u jezeru Perućac.
Među pronađenima na ovoj lokaciji su bili i nestali sa područja Srebrenice i Žepe u julu i avgustu 1995. godine. Najveći dio pronađenih osoba ubijen je 1992., odnosno 1993. godine, i to na području općina Višegrad, Rudo, Foča, Goražde, Rogatica, Priboj i Prijepolje (Republika Srbija), Kovinj (Vojvodina) i Priština (Kosovo).
Laboratorija za DNK analizu u Tuzli još uvijek radi na izolaciji DNK profila iz više od 100 uzetih rezervnih koštanih uzoraka, što će sigurno rezultirati kompletiranjem već identificiranih ili utvrđivanjem novih identiteta žrtava.
U Višegradu je tokom agresije na BiH ubijeno blizu 3.000 Bošnjaka.
