Višemilionska imovina propada: BiH još uvijek nije vratila imovinu iz Hrvatske i Srbije
Zanimljiv je podatak da je BiH vratila svu imovinu koju su potraživale bivše republike, dok svoju imovinu potražuje putem sudova i bilateralnih sporazuma.
Bosna i Hercegovina najviše problema s vraćanjem imovine ima sa Srbijom i Hrvatskom, a zvanične institucije BiH, poput prošlog saziva Vijeća ministara BiH, u potpunosti su zakazale.
Iz Pravobranilaštva BiH potvrđeno nam je da Bosna i Hercegovina posjeduje imovinu znatne vrijednosti u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.
"Tokom proteklog perioda vršen je popis imovine i započet postupak vraćanja u posjed te imovine, te njen upis na BiH. Međutim, taj proces je dijelom zaustavljen s obzirom na to da su sudovi u BiH, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji zauzeli stav da Sporazum o sukcesiji nije dovoljan osnov za upis te imovine. Ističe se da je neophodno zaključiti bilateralne sporazume o implementaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije“, rečeno nam je u Pravobranilaštvu BiH.
Kako ističu, Pravobranilaštvo BiH je više puta iniciralo da Vijeće ministara BiH nastavi aktivnosti za pripremu i zaključenje ovih sporazuma sa Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom, kako bi se zaštitila ova imovina i stavila u funkciju države BiH i njenih građana.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je za Klix.ba da je ovo jedna od tema za koju je Vijeće ministara BiH zatražilo informaciju kako bi definisalo mjere djelovanja, ali da je toliko nepokrenutih ili blokiranih tema i oblasti u BiH da bukvalno jedna drugu prestižu.
"Na predstojećim bilateralnim susretima sa premijerima susjednih zemalja pokrenuti ćemo ovu, ali i druge teme, posebno iz oblasti ekonomije“, rekao je Zvizdić.
Iz Agencije za privatizaciju Federacije BiH saopćeno nam je da Agencija raspolaže informacijama o imovini preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju FBiH, te da broj preduzeća u dvije susjedne zemlje iznosi 399.
"U Centralnom registru pasivnog podbilansa iskazano je 330 stalnih sredstava preduzeća iz nadležnosti Agencije, koja se nalaze u Republici Hrvatskoj, dok se u Republici Srbiji nalazi 69 stalnih sredstava", rečeno nam je iz Agencije za privatizaciju FBiH.
Knjigovodstvena vrijednost stalnih sredstava u Republici Hrvatskoj iznosi 174.982.058,00 KM, dok je knjigovodstvena vrijednost stalnih sredstava u Srbiji 14.982.143,00 KM.
Tačnije, vrijednost državne imovine BiH u Hrvatskoj i Srbiji iznosi 189.964.201,00 KM.
Iz Agencije za privatizaciju FBiH ističu da će se vrijednost imovine utvrđivati po vještačenju vještaka građevinske struke, slučaj po slučaj, te da se radi se o slijedećoj imovini: zemljište, odmarališta, građevine, oprema, građevine-stan, građevine-skladište, poslovni prostor, te samostalni objekti.
Federacija Bosne i Hercegovine do danas je uspjela vratiti mali dio imovine u Republici Hrvatskoj, odnosno hotel Đuro Salaj, Vilu Bosanku, te četiri poslovna prostora Agrokomerca u Karlovcu.
Isti slučaj je i sa imovinom BiH u Republici Srbiji gdje je BiH za 15 godina uspjela vratiti poslovni prostori KTK u Boru, Subotici i Užicu, te osam poslovnih prostora Sarajevo-osiguranja.
Osnovni problem pri povratu imovine je postojanje Uredbe Republike Hrvatske o zabrani raspolaganja iz 1991. godine, kojom je ustanovljena zabrana raspolaganja ovom imovinom, dok su u Srbiji Uredbom o obavezi zaštite imovine i dijelova preduzeća sa sjedištem u državama nastalim raspadom SFRJ, formirana preduzeća na imovini preduzeća iz Bosne i Hercegovine.
Iz Agencije ističu da je drugi razlog taj što takvu imovinu koriste nezakonito lokalni moćnici, te sporovi pred sudovima traju izuzetno dugo.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić kazao je da nedostaci koje BiH pokazuje dovode do toga da i državna imovina jednostavno stoji vani ili da su je eventualno preuzele druge države.
"Sukcesijom bivše Jugoslavije imovina je praktično data državama. Kome treba da pripada šta, entitetima ili državi BiH, to ne bi trebalo uopšte biti pitanje. Državi Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji je pripalo sve, u BiH se jedino otvorilo pitanje šta treba da pripada državi“, kazao je Kurtćehajić.
Kurtćehajić smatra da država ne smije odustati od toga da sve knjiži na sebe jer tek nakon toga država ima prava nešto dati entitetima ako želi, a ne da se kod nas postavlja pitanje hoće li entiteti prihvatiti dati nešto državi ili ne.
"Ono što druge države u susjedstvu uopšte nemaju kao ozbiljan problem, mi imamo. Mi imamo znatnu imovinu u Hrvatskoj i Srbiji koju nismo vratili jer još nismo definisali mehanizme i imamo objekte milionske vrijednosti koje moramo razriješiti i koji se nalaze unutar BiH, a prijeti nam opasnost da se nađu van BiH“, zaključio je Kurtćehajić.
Podsjećamo, BiH je do sada pokrenula više od trideset sporova za povrat imovine pred sudovima u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici i Herceg-Novom.
