Višković: Prioritet u 2020. za RS je izgradnja hidroelektrana i autoputa
"Naš javni dug je 37 posto, a ukupni dug 48 posto bruto domaćeg proizvoda. To govori da Republika Srpska ima značajnog prostora da kreditnim zaduženjem realizuje investicije", kaže Višković.
On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila plan parcelacije za izgradnju autoputa od Rače prema Bijeljini i Brčkom. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Pravobranilaštvo Republike Srpske ući će poslije novogodišnjih praznika u eksproprijaciju zemljišta", naglasio je Višković.
Prema njegovim riječima, ta saobraćajnica bit će spojena na postojeći autoput Banja Luka-Doboj, čime će konačno biti u funkciji autoput Banja Luka - Beograd.
Višković je podsjetio da su u RS-u završene sve procedure u vezi sa izgradnjom obilaznice oko Doboja koja predstavlja drugu fazu Koridora 5C, ali da taj projekat, vrijedan 150 miliona eura, u Parlamentarnoj skupštini BiH samo na ratifikaciju čeka deset mjeseci.
"Da je to učinjeno kada je trebalo do sada bismo imali izvođača radova", rekao je Višković za RTRS.
On je dodao da mu je životna želja i san da što prije počne realizacija projekta "Buk Bijela" u okviru kojeg će biti izgrađene hidroelektrane - "Foča", "Paunci" i "Buk Bijela".
"O tome se pričalo posljednjih pedesetak godina, a nikada se nije krenulo dalje od toga. Očekujem da će već na proljeće početi pripremni radovi za izgradnju ovih hidroelektrana", rekao je Višković.
On je ocijenio da ni drugi planirani projekti u RS-u nisu ništa manje važni, navodeći da je nedavno u Kini dogovorio izgradnju tri hidroelektrane na Bistrici, fabrike cijevi u Foči, te da bude urađen projekat za izgradnju aerodroma u Trebinju i cementare u Ugljeviku.
"To su stvari koje idu ka poboljšanju našeg privrednog ambijenta, zapošljavanju, te rastu plata, bruto domaćeg proizvoda i drugih pokazatelja", kaže premijer on.
Govoreći o problemu nedostatka kvalifikovanih radnika u Republici Srpskoj, Višković je istakao da je to problem cijele Evrope, te da i Njemačkoj nedostaje 1,3 miliona radnika.
"Oni će taj nedostatak nadoknaditi sa prostora Balkana. Odlazak radne snage je znatno veći iz članica EU. U Hrvatskoj je prisutan ogroman odliv radne snage, ali i u Bugarskoj i Rumuniji. Mjere koje su kreirane u 2019. godini i investicije koje planiramo imaju cilj da zaustave odlazak ljudi i da ih zadržimo na ovim prostorima", naveo je Višković.
