Visoki predstavnik u BiH ponovo pozvan da zakonom zabrani negiranje genocida
Apel su uputili Društvo za ugrožene narode, udruženja preživjelih žrtava rata i organizacije civilnog sektora. Podržali su ih bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling i njemačka Fondacija "Heinrich Böll".
"Prije otprilike godinu dana, kad je Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, oštro smo protestirali protiv njegovog negiranja i umanjivanja srpskih ratnih zločina i genocida u Srebrenici. Zajedno s majkama Srebrenice i preživjelim zatvorenicima koncentracijskih logora iz Bosne, koji ne dopuštaju da se ratni zločini i genocid tek tako poreknu i zaborave, izrazili smo ogorčenje zbog negiranja genocida, koje je rašireno u Republici Srpskoj i Srbiji. Skrenuli smo i pozornost na činjenicu da je ovo poricanje ušlo u diskurs i mainstream na evropskoj razini i da može nanijeti ozbiljnu štetu poslijeratnim generacijama i mladim ljudima širom svijeta", saopćili su iz Društva za ugrožene narode.
Podsjetili su Inzka da "brda i livade oko nekadašnjih takozvanih zaštićenih zona Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini pokriveni su desecima hiljada nadgrobnih spomenika te da samo u Srebrenici još uvijek se traži više od 1.000 žrtava, a lokacije mnogih masovnih grobnica i danas su nepoznate".
Kako su naveli, u zemlji u kojoj se, 25 godina nakon završetka rata, institucije nazivaju po glavnim osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, u kojoj spomen-ploče veličaju osuđenog bivšeg generala Ratka Mladića i u kojoj se podižu provokativni spomenici na etnički očišćenim područjima RS-a u čast "palih srpskih boraca", ne može biti razračunavanja s prošlošću i pomirenja. Stalne prijetnje RS-a da se odcijepi od Bosne i Hercegovine su nepodnošljive i neprihvatljive.
"Međunarodna zajednica mora se usprotiviti destabilizaciji i secesiji i najoštrije osuditi takve napore. Negiranje genocida mora se zaustaviti prije članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i pristupanja NATO-u. Iako su Sjedinjene Američke Države u januaru 2017. godine stavile na listu nepoželjnih bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, i neke njegove stranačke kolege zbog njihove destruktivne politike prema Bosni i Hercegovini, zemlje Evropske unije, unatoč brojnim apelima, nisu slijedile taj primjer", ukazali su.
Istakli su da, kako su saopćili, ohrabruje činjenica da je nakon potpisivanja izvornog američkog zakona 2012. godine, za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, 10. decembra ove godine, na dan ljudskih prava i na 72. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, konačno i na teritoriji Evropske unije donesena Uredba (po uzoru na američki Magnitsky act) koja predviđa sankcije za kršenje ljudskih prava.
Institucijama i osobama koje krše ljudska prava, koje su optužene za genocidne zločine, mučenje ili samovoljna hapšenja, u budućnosti se može zabraniti ulazak u EU. Njihova imovina u inozemstvu bit će zamrznuta, a pristup bankovnim računima bit će blokiran.
Za Bosnu i Hercegovinu zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca bio bi još važniji korak bitan za stabilnost zemlje i budućnost sljedećih generacija. Kako se navodi u apelu, godinama zastupnici iz RS-a i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) blokiraju donošenje takvog zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine, te nema drugog načina nego iskoristiti bonske ovlasti na koje imate pravo i konačno nametnuti zakon. Podrška EU i međunarodne zajednice preživjelim žrtvama više ne smije izostati.
"Još smo uvjereni da je moguć miran suživot između različitih naroda u Bosni i Hercegovini. Prije rata, Bosna i Hercegovina je bila 'mala Evropa koja bi, zahvaljujući svom multireligijskom, multikulturnom i multietničkom sastavu, mogla biti primjer mnogim zemljama svijeta. Molim Vas, nemojte nas razočarati", poručeno je u apelu.
Elon Musk na X-u podijelio teoriju zavjere da je napadač iz Njemačke bio "tajni islamista"
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
