Tim povodom održana je i konferencija za novinara na kojoj je istaknuto da je ove godine u fokusu mogućnost ukidanja sigurnih kuća koje postoje dugi niz godina donošenjem zakonskog rješenja da one postanu ustanova, što su predložile državne institucije.
Prema riječima Jasne Zečević, predsjednice UG Vive Žene, ovogodišnja tema je sigurnost sigurnih kuća, kojih u BiH postoji devet.
"Obaveza da se organizacija koja osniva sigurnu kuću registruje u skladu sa Zakonom o ustanovama značilo bi da postojeće sigurne kuće moraju postati ustanove, što bi ih dodatno opteretilo kako finansijski, tako i u smislu organizacione i upravljačke strukture. S obzirom da se sigurne kuće i u trenutnim okolnostima bore da obezbijede dovoljna finansijska sredstva kako bi opstale, dodatni teret bi neminovno doveo do slabljenja stepena zaštite žrtava nasilja u sigurnim kućama. Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO konvencija, poznata kao i Instabulska konvencija) Član 8. Konvencije nalaže da državne institucije priznaju i koriste mehanizme i programe zaštite uspostavljene od strane nevladinih organizacija, koristeći njihovo znanje i resurse kroz partnerski odnos, te da ih podupiru i pomognu im da obavljaju posao na najbolji mogući način. Usvajanjem predloženih zakonskih izmjena došlo bi do kršenja ovog člana Konvencije", zaključila je Zečević.
Kako je istakla Fatima Bećirović, socijalna radnica i koordinatorica sigurne kuće, problemom nasilja Vive Žene se bave tokom cijele godine i fokus rada jesu žrtva nasilja kojima se pruža direktna pomoć i podrška kada su u akutnoj krizi kojima je potrebna psihološka podrška, odnosno psihoterapijski tretman, socijalno i pravno savjetovanje i tretman u sigurnoj kući.
"Kada je u pitanju sigurna kuća u ovoj godini od 1. januara do 20. novembra 2015. godine mi smo zbrinuli ukupno 85 žrtava nasilja od čega je 45 žena i 30 malodobne djece. Pored tretmana u sigurnoj kući mi se svakodnevno susrećemo sa pozivima na SOS telefon (1265) ili na naše redovne linije sa žrtvama nasilja koje nam traže pomoć. Kada je u pitanju SOS telefon u ovoj godini u prvih 10 i pol mjeseci imali smo ukupno 288 poziva i preko 200 telefonskih poziva na našu redovnu liniju. Pored SOS telefona, redovne linije i tretmana u sigurnoj kući mi pomoć žrtvama nasilja pružamo i u okviru dnevnog odnosno ambulantnog tretmana gdje kroz psihosocijalni tretman odnosno psihoterapijski tretman i socijalno-pravno savjetovanje otprilike godišnje 200 osoba dobije pomoć i podršku", istakla je Bećirović
Prema njenim riječima Vive Žene pored direktnog rada sa žrtvama nasilja aktivno sudjeluju u izmjenama i dopunama zakona, zakonskih podokvira i izradama strategija koje se tiču ove problematike.
"I na taj način dajemo svoj doprinos u rješavanju ove složene problematike odnosno problemu nasilja u porodici u BiH. Pored toga bavimo se i edukacijom profesionalaca, a naša saradnja usko je povezana sa svim relevantnim institucijama i imamo potpisane protokole intervencija. Najviše smo usmjereni na policijske stanice i centre za socijalni rad sa kojima direktno radimo na rješavanju ovog problema", dodala je Bećirović.
Obilježavanjem 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama Vive Žene dodatno pokušavaju skrenuti pažnju na ovaj problem. Tim povodom bit će organizirano niz aktivnosti. Tako će se u petak, 27. novembar na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli II sprat, amfiteatar 2 od 10:00 do 15:00 sati održati radionica za studente "Nasilje nad ženama i djevojčicama" organizatori UN WOMEN, predavači stručna lica Vive Žene Tuzla. Za 30. novembar na platou ispred Ismeta i Meše u Tuzli planirana je ulična akcija, a za 1. decembar planiran je okrugli stol na kojem će učešće uzeti predstavnici institucija i organizacija sa područja Tuzlanskog i Posavskog kantona. Organizatori su Žene ženama Sarajevo i Vive Žene Tuzla.
