Vječiti mostarski problem: Politikanstvo bi i ove godine grad moglo zatrpati smećem
Da je stanje više nego ozbiljno kazao je i sam gradonačelnik Mostara Mario Kordić te ograđujući se odgovornosti za ekološku katastrofu koja bi mogla kulminirati u srcu turističke sezone tvrdi da je Grad Mostar učinio sve kako bi se problem deponiranja otpada u Mostaru riješio, jer su, taj proces blokirali članovi udruženja "Jer nas se tiče" podnošenjem tužbi.
Iz udruženja poručuju da tužbe nemaju namjeru povući jer samo tako mogu spriječiti širenje deponije čije izmještanje traže godinama i tvrde da Grad Mostar nije učinio ništa po tom pitanju.
Ali dok prepucavanja, koja dobivaju sve jači kontekst ozbiljnog politikanstva u nedogled traju i ništa se ne radi, posljedice svega toga trpe stanovnici doline Neretve južno od Mostara, a najveći hercegovački grad bi uskoro mogao biti zatrpan smećem koje se nema gdje deponirati.
Politikanstvo i prepucavanja
Postupak sanacije postojećih deponijskih ploha, koje su godinama punjene mimo standarda, potpuno je stopiran tužbama koje je podnijelo udruženje "Jer nas se tiče", a gradonačelnik Kordić tvrdi da su mu tim postupkom "ruke vezali" za bilo kakvo rješavanja problema.
Na Kantonalnom sudu u Sarajevu su uložene tri tužbe, jedna na Plan prilagođavanja, a dvije na Studiju utjecaja na okoliš, odnosno na dopuštenje otvaranja dvije nove deponijske plohe.
S obzirom na to da je riječ o tri upravna postupka koja se, sudeći po praksi bh. pravosuđa, mogu doslovno razvući na nekoliko godina postavlja se pitanje do kada će dolina Neretve biti žrtva tromosti sudstva. Ili, pak, žrtva političkih igara u predizbornoj godini u kojima su stanovnici naselja pijuni.
I sve dok su ove tužbe u ladicama kantonalnog suda u Sarajevu nema sanacije niti ugradnje pročistača voda zbog čega procjedne vode iz deponije odlaze u sliv Neretve.
Kako je proces sanacije i osiguravanja nove plohe za deponiranje stopiran otpad se deponira na takozvanom "sedlu" potpuno neprilagođenom prostoru između dvije postojeće prepunjene plohe.
Da je riječ o deponiranju s još manje poštivanja pravila priznaju čak i iz Uprava Deponije i Udruženja "Jer nas se tiče", zbog čijih tužbi je proces stao, pa se sumnja na pojačana zagađenja.
Podsjetimo da je JP Deponija d.o.o. godinama poslovala uz gubitke, bivala "transakcijski pult" stranačkog bogaćenja, a osnovna djelatnost, deponiranje otpada je vršena bez poštivanja suvremenih standarda i pravila struke.
Zbog toga su još 2018. godine mještani protestovali i insistirali na kontrolama, sanaciji i izmještanju kako se ne bi i dalje trovali zbog nesavjesnog deponiranja.
Tračak svjetlosti na rješavanje agonije bacila je nova gradska administracija kad je rješavanje problema Uborka stavila na prvo mjesto prioriteta, ali je istovremeno cijela priča dobila dodatni politikantski prizvuk.
S jedne strane potraga za novom lokacijom je dobila nove kočnice između ostalog i u evropskim standardima neotvaranja novih deponijskih lokacija za fizičko deponiranje. S druge strane, članovi udruženja koje je istupalo u interesu građana, su se politički aktivirali. U javnost je posebno odjeknulo imenovanje Omera Hujdura, prvog čovjeka udruženja "Jer nas se tiče" na mjesto predsjednika mostarskog Gradskog odbora stranke "Narod i Pravda".
To je nametnulo pitanje, hoće li uopće biti pokušaja da gradske vlasti s Udruženjem krenu zajedničkim putem saniranja deponije i rješavanja problematike novih odlagališnih ploha i je li nepovlačenje tužbi ili pak guranje predmeta na dno sudske ladice čak i predizborno zatezanje čiji su pijuni građani cijeloga Mostara.
Blokirani svi procesi
Koliko je problem kompleksan govori podatak da su tužbe blokirale cijeli proces, iako je u zadnjih godinu i pol dana Grad Mostar dogovorio rješavanje sanacije tri stara polja u suradnji sa EBRD-om uzimanjem kredita od 10 miliona KM.
Tom sanacijom bi se riješilo ciljano sakupljanje deponijskog plina, odnosno metana te njegova obrada kao i pročišćavanje deponijskih otpadnih voda koje sada nekontrolirano recirkulira u stara deponijska tijela dok mogući višak ide u okoliš.
Za upravljanje deponijom je Gradsko vijeće plebiscitarno odlučilo potražiti struku i privatnog partnera koji bi investirao minimalno pet miliona KM za kupovinu kompaktora za sabijanje otpada, modernizaciju sortirnice te izgradnju nove sanitarne deponijske plohe.
Preko Federalnog Fonda za zaštitu okoliša u suradnji sa kantonalnim Fondom osigurano je oko 2,5 miliona KM za nabavku pročistača deponijskih voda, a Grad Mostar se obavezao kao sudužnik preuzeti obveze deponije Uborak u visini od 7 miliona KM.
Ali zbog politikanstva cijele priče se ne dešava ništa po pitanju rješavanja ovog problema i dok se tužbe ne povuku ili pak dok sud ne riješi predmete nema sanacije stanja, Mostar se i dalje truje još gorim odlaganjem.
Na potezu kantonalni sud u Sarajevu
Cijela priča sa tužbama je blokirala aranžman sa EBRD, kao i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i strane investitore koji su bili iskazali interes za ulazak u posao "pristojnoga" deponiranja. Od svega ništa ne može ni biti dok u ladici kantonalnog suda u Sarajevu stoje tužbe koje sud ne rješava, a podnositelji ih ne povlače.
Tako se umjesto aktivne ugradnje pročistača deponijskih otpadnih voda, prikupljanja deponijskog plina i kvalitetnog deponiranja, čeka na potez Kantonalnog suda u Sarajevu, dok se Mostar i sve južno od Mostara i dalje zagađuje, umjesto da se okoliš na Uborku odmah zaštiti.
Sve bi moglo kulminirati ekološkim fijaskom u srcu turističke sezone, jer bi zbog pretrpanosti postojećih kapaciteta deponije mostarske ulice uskoro mogle biti zatrpane smećem. To bi izazvalo katastrofalne posljedice na zdravlja svih građana i donijelo lošu reputaciju najvećem gradu na Neretvi koji se bori sačuvati mjesto poželjne turističke destinacije.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
