Vjernici oduševljenji obnovljenom Ferhadijom: Što je više gledaš, sve te više voli
Vjernici iz raznih krajeva svijeta došli su u Banja Luku kako bi svjedočili njenom otvorenju. Fadil Begić, inače iz Sanskog Mosta, došao je čak iz Njemačke kako bi posjetio Ferhadiju i prisustvovao svečanoj ceremoniji otvorenja.
"Živim u Njemačkoj, ali kada sam čuo za otvorenje džamije došao sam iz poštovanja, da vidim Banja Luku i da vidim otvorenje Ferhadije. Malo se sjećam Ferhadije kako je prije izgledala, jer sam rijetko dolazio u Banja Luku iz Sanskog Mosta. Međutim, mogu reći da je predivna. Što je više gledaš, sve te više voli", kaže Begić.
On smatra da bi otvorenje Ferhadije moglo biti most, koji će poslužiti da ljudi opet pruže ruku jedni drugima. "Ovdje se ne može drugačije nego zajedno živjeti. Takvi smo rođeni, htjeli-ne htjeli, moramo zajedno živjeti. U Njemačkoj se ljudi iz naših krajeva, bez obzira na vjeru, poštuju. Za mene je čovjek, čovjek i gotovo. Zaista se poštujemo i cijenimo među sobom. Ne miješamo se u politiku, nego pričamo o sportu", zaključio je Begić za Anadolu Agency (AA).
U haremu Ferhadije zatekli smo i Mustafu Zulića iz Orašca kod Bihaća, koji je krenuo sa članovima svog kluba na takmičenje u Tešanj, pa su svi zajedno odlučili da vide kako izgleda obnovljena banjalučka ljepotica.
"Prvi put vidim Ferhadiju i radujem se ovom trenutku. Nažalost, nećemo prisustvovati otvorenju, jer nas očekuje takmičenje u Tešnju. Otvorenje Ferhadije je velika stvar za našu zemlju. Nakon tako dugo vremena je završena njena obnova i hvala Bogu da se to dogodilo. Ovaj događaj će imati veliki uticaj na suživot i pomirenje među ljudima. Naša djeca su bila izuzetno iznenađena ljepotom Ferhadije", kazao je Zulfić, koji je nakon razgledanja Ferhat-pašine džamije zajedno sa svojim mladim kick-bokserima puna srca nastavio put za Tešanj.
Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija je izgrađena 1579. godine, smještena je u dijelu grada poznatom kao Donji Šeher koji je procvat doživio zahvaljujući posljednjem bosanskom sandžakbegu (1574-1580) i prvom beglerbegu (1580-1588) Ferhad-paši Sokoloviću, članu poznate porodice iz sela Sokolovića kod Rudog. Kako je svojevremeno napisao poznati arhitekta i jedan od najistaknutijih poznavalaca spomeničkog bogatstva BiH Alija Bejtić, ono što je Gazi Husrev-beg bio nešto ranije Sarajevu, to je Ferhad-paša Sokolović bio Banjoj Luci.
Džamija je kroz historiju nekoliko puta oštećivana, 1944. godine, tokom bombardovanja u Drugom svjetskom ratu, srušen je vanjski trijem. U zemljotresu koji je pogodio Banju Luku 1969. obrušen je dio minareta.
Proglašena je nultim historijskim spomenikom Bosne i Hercegovine 1950., nakon čega je uvrštena na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Srušena je 7. maja 1993. godine, nakon što je prvobitno bila granatirana, a potom i minirana. Dan rušenja Ferhadije, 7. maj, u Bosni i Hercegovini je proglašen Danom džamija.
Obnova Ferhadije trajala je 15 godina i koštala je više od 10 miliona KM. Među najvećim donatorima njene obnove su Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) koja je izdvojila oko dva miliona KM, institucije Republike Srpske koje su dale preko milion KM, te mnogobrojni donatori i vakifi.
