Riječ je o stavu 3. člana 2. Zakona koji kaže da se na iznos glavnice određene izvršnim ispravama (sudske presude i sudska poravnanja) i vansudskim poravnanjima iz osnova radnog odnosa plaća zatezna kamata po stopi od 0,2 posto godišnje.
"Uzimajući u obzir obim i značaj potraživanja iz radnog odnosa, Vlada u Izjašnjenju ukazuje da je cilj ove odredba Zakona brže i lakše izmirenje glavnog duga iz osnova radnog odnosa, prije svega, za one prave osobe koja imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza na vrijeme, a samim tim im se održava likvidnost. Također, smanjenje zatezne kamate iz osnova radnog odnosa doprinosi i zaštiti likvidnosti budžeta kod institucija vlasti na federalnom i nivou kantona, grada i općine", saopćeno je iz Vlade FBiH.
Dodaju da posebne i dodatne analize nisu potrebne u okolnostima višemilionskih iznosa potraživanja radnika iz radnog odnosa po osnovu prava iz kolektivnih ugovora i neisplaćenih plaća i neuplaćenih doprinosa, što ima za posljedicu da tim zaposlenicima nije uvezan penzioni staž.
U izjašnjenju je navedeno da je cilj izmjena poboljšanje likvidnosti dužnika, bez obzira da li je iz privatnog ili javnog sektora, i omogućavanje ne samo brže isplata glavnice, već i osigurane uplate doprinosa, te smanjena zaostalih neizmirenih potraživanja iz osnova neuplaćenih doprinosa. Na ovaj način se želi pomoći ne samo poboljšanju opće likvidnosti, već i uvezivanju penzionog staža, punjenju penzionog fonda i uplate javnih prihoda iz osnova poreza na dohodak.
Na iznos glavnice za period do stupanja na snagu Zakona, to jest do 23. decembra 2016. godine, bez obzira na izvršnost isprava (da li su izvršne prije ili poslije stupanja na snagu ovog zakona), primjenjuje se zatezna kamata u iznosu od 12 posto godišnje, a nakon stupanja na snagu Zakona, od 24.12.2016. godine, pa do momenta isplate primjenjuje se zatezna kamata od 0,2 posto godišnje, što ukazuje na jednak tretman povjerilaca.
Kada je riječ o jačanju finansijske discipline, Vlada FBiH ukazuje na Zakon o unutrašnjem platnom prometu, Uredbu o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem i Zakon o finansijskom poslovanju, čija provedba ima za cilj zaštitu povjerilaca, a nadzor nad primjenom odredbi ovih propisa vrši Porezna uprava FBiH.
