BiH
20

Vlada FBiH predložila rješenje: Kraj nedozvoljenim popustima prilikom obaveznog osiguranja vozila

Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.

Ovo je učinjeno jer od 2005. godine, kada je Zakon stupio na snagu, u FBiH nisu doneseni novi usuglašeni uvjeti i tarife za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, pošto do danas nije formirano Udruženje osiguratelja u Bosni i Hercegovini, u čijoj je to ingerenciji. Ovu pravnu situaciju je zakompliciralo i prošlogodišnje donošenje novog Zakona u Republici Srpskoj, kojim su zajednički uvjeti i premijski sistem dati u nadležnost Agencije za osiguranje RS.

Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti u FBiH predloženo da Agencija za nadzor donosi zajedničke uvjete i premijski sistem za obavezna osiguranja od odgovornosti, čime je harmonizirana regulativa na razini BiH, obzirom da je ta odredba na istovjetan način regulirana Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu u RS.

Osnovni problem koji je već duže razdoblje prisutan u provedbi ovog osiguranja od autoodgovornosti (AO) je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sistema AO i to kroz nelojalnu konkurenciju, te direktno i indirektno davanje nedozvoljenih popusta. To utječe na porast troškova provedbe osiguranja i slabi finansijski položaj društava za osiguranje. U krajnjem, to dovodi do nemogućnosti naknade štete osiguraniku, budući da premija osiguranja nije utvrđena sukladno procjeni rizika.

AO je predmet dodatne pažnje svih supervizora u okruženju zbog socioekonomskih elemenata koji utječu na razvoj drugih vrsta osiguranja. Slovenija i Hrvatska su, ulaskom u Evropsku uniju, preuzele režim liberalizacije tržišta AO, a obzirom na različite polazne pozicije uređenosti tržišta osiguranja u zemljama u okruženju, učinci liberalizacije su bili različiti.

Naime, Slovenija je u liberalizam prešla s relativno uređenog tržišta, dok je Hrvatska to učinila bez posebnih dodatnih priprema, pa su i vidljivi negativni učinci kroz smanjivanje premije AO ispod, po struci osiguranja, mogućih iznosa, što dodatno ugrožava izmirenje obaveza iz ugovora o osiguranju.

U konačnim izvješćima (Aide-Memoire) Procjene stanja finansijskog sektora Bosne i Hercegovine, predložena je postepena i fazna deregulacija, tj. liberalizacija cijena AO, u razdoblju od osam godina. U prvoj fazi bi administrativno bile određene visine premije osiguranja, odnosno utvrdila bi ih društva za osiguranje u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uz korištenje zajedničke tarife premija i cjenovnika za AO, koji donosi Agencija za nadzor.

Slijedilo bi razdoblje djelomične liberalizacije, uz prethodnu suglasnost Agencije za nadzor, a potom potpuna liberalizacija, pri čemu prestaje obveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije za nadzor na vlastitu tarifu premija i cjenik AO.

Uvođenjem sustava slobodnog određivanja cijena AO, domaće tržište osiguranja postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda). U zemljama u okruženju koje su već uvele sustav slobodnog određivanja cijena AO, uočen je pad cijene osiguranja, a to upućuje da će sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike.