Vlada FBiH usvojila izmjene dva zakona o stanovima kojima se izvršavaju presuda Ustavnog suda BiH
Nacrt i dopune zakona su upućeni u daljnju parlamentarnu proceduru.
Utvrđenim nacrtom se provode dvije presude Ustavnog suda FBiH, a drugim zakonskim rješenjem se provodi i presuda Ustavnog suda FBiH iz 2017. godine, Ustavnog suda BiH te Evropskog suda za ljudska prava, te se u oba slučaja otklanja povreda prava na lokalnu samoupravu.
Razmatrano 2019. godine
Kada je riječ o utvrđenom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova, Federalno ministarstvo prostornog uređenja u obrazloženju podsjeća da je ovo predloženo zakonsko rješenje razmatrano na sjednicama oba doma Parlamenta FBiH i da je u septembru 2019. godine prihvaćeno u Predstavničkom, ali ne i u Domu naroda jula 2022. godine.
Između ostalog, predloženim izmjenama i dopunama se reguliše pitanje raspolaganja sa stanovima ukoliko davalac stana na korištenje nije podnio zahtjev za vraćanje stana na raspolaganje u propisanom roku na način da se u tom slučaju stan stavlja na raspolaganje općini na čijoj se teritoriji nalazi.
Regulisana je i pravna situacija kada davalac stana na korištenje raspolaže viškom stanova koji nisu dodjeljeni svojim radnicima iz razloga starosti stana, nezainteresovanosti za ulaganja u stan i slično, tako da se omogući svim licima da putem javnog konkursa mogu steći pravo na dodjelu stanova na korištenje.
Na poseban način je propisana i situacija dodjele stanova privatizovanih preduzeća kojima raspolaže općina ili grad na način da sva zainteresovana lica putem javnog poziva mogu učestvovati u postupku za dodjelu tih stanova na korištenje.
Između ostalog, propisuje se i da pravo na dodjelu stana nemaju lica koja su prije podnošenja zahtjeva za dodjelu stana, svoj stan prodali, poklonili ili na drugi način stan ili stambeni objekat u vlasništvu otuđili.
Hitni postupak
U parlamentarnu proceduru u hitnom postupku upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prodaji stanova. Ovim zakonskim rješenjem se provodi i presuda Ustavnog suda FBiH iz 2017. godine i otklanja povreda prava na lokalnu samoupravu tako što se iznos od 70 posto sredstava za izdvajanje u stambeni fond lokalne samouprave smanjuje na iznos od 30 posto.
Prijedlogom zakona mijenja se i član 39e. koji propisuje da se nosiocu prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor, a koji je napustio stan u FBiH i nakon toga iz istog stambenog fonda ili novoosnovanih stambenih fondova oružanih snaga država nastalih iz bivše SFRJ stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, sticanjem novog stana raskida ugovor o otkupu stana u FBiH, da nema pravo na povrat stana, niti pravo na upis prava vlasništva nad tim stanom.
Stanarsko pravo
Nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor, a koji je nakon 14. decembra 1995. godine ostao u službi u oružanim snagama izvan teritorija BiH, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tome pravu, umjesto upisa prava vlasništva po zaključenom ugovoru ima pravo na naknadu od FBiH u iznosu od 1.000 KM po kvadratnom metru stana, umanjenu za amortizaciju po stopi od jedan posto godišnje.
Pravo na naknadu ostvaruje nosilac prava iz pravno obavezujućeg ugovora čiji je zahtjev za vraćanje stana odbijen.
Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana i koji nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, a čiji je zahtjev za povrat stana odbijen u skladu sa članom 3a. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, ima pravo na naknadu od FBiH.
Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana, a koji je stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, nema pravo na povrat stana niti pravo na naknadu.
Naknade se isplaćuju u dvije jednake godišnje rate, dok se zahtjev za naknadu iz ovog člana podnosi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predlagač u razlozima za donošenje ovih izmjena i dopune napominje da sudovi u Federaciji BiH u posljednje vrijeme, a usljed nedostaka propisa, donose presude utvrđujući da se tužiteljima isplaćuju naknade po tržišnim vrijednostima stana i da je, s obzirom na sve više ovakvih tužbi, neophodno donijeti zakonsko rješenje u što kraćem vremenskom roku kako bi se izbjegle dalje negativne posljedice po Budžet FBiH.
