Vlada FBiH za Guinnessovu knjigu: Rekonstrukcija u tehničkom mandatu između potrebe i blokade HDZ-a

I sada, dvije i po godine od posljednjih općih izbora 2018. godine politička stvarnost u Federaciji BiH izrodila je revolucionarnu ideju rekonstrukcije vlade koja je birana nakon izbora 2014. To je sigurno posve jedinstvena situacija i vjerovatno politička praksa nikad nije zabilježila rekonstrukciju vlade u tehničkom mandatu.

U domen potpune apstrkacije i ideje koja je iz kategorije za Guinnessovu knjigu rekorda Vladu Federacije BiH, a ponajprije SDA, gurnula je bremenita politička sadašnjost i nagomilana problematika političkih odnosa u ovom entitetu.

Prvo je tu HDZ i njegovo insistiranje na izmjenama Izbornog zakona kao uslov uspostave vlasti u ovom entitetu. Kako rezultati izbora 2018. nisu pretjerano drugačiji od onih četiri godine ranije, Novalić i Milićević su uz aminovanje svojih partija mogli nastaviti vladati, posebno jer se već najmanje godinu spekulira da prije 2022. godine i izbora neće biti dogovora o novoj vladi.

Vladavinu Federalne vlade, osim raritetnog karaktera vladavine, u posljednjoj godini otežali su i smrt ministra Bukvarevića, odlazak u diplomaciju ministrice Dilberović te "šizma" s Aljošom Čamparom. Novalićeva vlada je nakon tri takva udarca dobila posve drugačiju krvnu sliku u kojoj je, paradoksalno, manjinski partner SBB, stranka formalno van vlasti, dvostruko ojačao.

U rascjepu između Čovićeve blokade i gubljenja kontrole na bošnjačkoj strani SDA je primorana na akrobacije, a one uz poslovičnu improvizaciju često vode graškama u koracima. Procesi koji se na Sudu BiH vode protiv premijera i njegove zamjenice isto tako im nimalo ne idu u prilog.

Za rekonstrukciju vlade potrebna je podrška u parlamentu, kao što bi trebala i za izbor nove, većine od 50 zastupnika, koju ova vlada nema već skoro godinu. Kako ih misli osigurati - pravo je pitanje.