Historijska baština
100

Vladarski dvori u Kraljevoj Sutjesci duboko su utkani u historiju BiH

Piše: E. M.
Kraljeva Sutjeska (Foto: JU KSC Kakanj)
Kraljeva Sutjeska (Foto: JU KSC Kakanj)
Jedan lokaliteta najznačajniji za historiju naše domovine je i Kraljeva Sutjeska u Općini Kakanj. Sama ova općina čuva osam nacionalnih spomenika BiH, a jedan od značajnijih je i Vladarski dvor.

Historijat Kraljeve Sutjeske poznat je mnogima, ali značaj Kraljevskog dvora odnosno Vladarskog dvora u Kraljevoj Sutjesci kao dobro čuvana tajna poznata je samo onima koji dublje zarove u historiju Bosne i Hercegovine.

Kraljevski dvor je sagrađen u vrijeme Stjepana II Kotromanića, a uz njega se pravila i mala varoš te samostan i crkva Sv. Ivana. Ovaj dvor je služio za izdavanje službenih isprava, služio je kao mjesto gdje su vladari obavljali svoje dužnosti, a ali i, kako dokumenti ga opisuju, "stono misto".

Vladarski dvor u K. Sutjesci
Vladarski dvor u K. Sutjesci

Bio je i najvažnije mjesto od kralja Tvrtka I Kotromanića, a direktor JU KSC Kakanj Dženan Ajdinović nam je kazao da se često u razvoju općine Kakanj iz vida gubi činjenica da su bogati nacionalnim spomenicima posebno onima u Kraljevoj Sutjesci.

"U samo 500 metara imamo pet nacionalnih spomenika i to: džamija Sultan Mehmed II El Fatiha, Dusperovu kuću, Vladarski dvor, Franjevački samostan s crkvom Ivana Krstitelja te inkunabule u muzeju Franjevačkog samostana. U kontekstu Dana državnosti poseban značaj uzimaju ostaci Vladarskog dvora", kazao je Ajdinović.

Pojasnio je da kontinuirano rade na promociji Kraljeve Sutjeske, ali i svih drugih nacionalnih spomenika BiH na prostoru ove općine jer su svi oni utakni u historiju države koja je na današnji dan obnovila državnost.

"Vladarski dvor je predstavljao administrativno sjedište srednjovjekovne bosanske države i egzistirao je zajedno s tvrđavom Bobovac i zajedno sa njim je bio prijestolnica u prvi mah banovine, a kasnije prijestolnica Bosanskog kraljevstva. Iz perioda srednjovjekovne Bosne, sačuvano je preko 100 dokumenata proizašlih poslova vladarske kancelarije (povelja, darovnica, pisama, zapisa,.itd). Vladari Bosne su izdavali povelje i dokumente i u prijestolnici, ali i ostalim gradovima koje su obilazili. Ono što po značaju izdvaja Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci je činjenica da je najviše tih dokumenata izdato upravo u tom dvoru. U Sutjesci je izdato 46 dokumenata, Bobovcu 40, Visokom 15, Jajcu 10, a u ostalim mjestima najčešće jedan ili dva dokumenta", dodao je Ajdinović.

Vladarski dvor nije pao u zaborav bar onima koji ga posljednjih deset godina posjećuju, a to su planinari i izletnici koji tokom cijele godine dolaze u Kraljevu Sutjesku te jednom od najljepših pješačkih staza u BiH i šire, dolinom Bukovice, odlaze i do slavnog i prelijepog Bobovca.

"Ove godine Planinarski savez Federacije BiH organizovao je planinarsku turu od Kraljeve Sutjeske do Bobovca, a na Bobovcu je održana manifestacija povodom Dana državnosti u organizaciji JU Centar za edukaciju i kulturu Vareš", zaključio je Ajdinović u razgovoru za Klix.ba.