Vlasti FBiH u prvoj fazi planiraju vakcinisati 83.000 osoba u Sarajevu, a u Goraždu 5 hiljada
U FBiH se početkom februara očekuje dolazak manjeg broja doza (vjerovatno između pet i 10 hiljada), a ostatak bi trebao dolaziti na sedmičnom nivou u određenim paketima od nekoliko hiljada.
Kako se navodi u dokumentu, cilj je pružiti okvir za vakcinisanje protiv koronavirusa u FBiH radi očuvanja javnog zdravlja i ostvarenja optimalnog upravljanja koronavirusom kroz vakcinaciju populacije.
Vakcine protiv koronavirusa bit će besplatne za sve građane Federacije BiH, a vakcinacija će biti na dobrovoljnoj osnovi.
Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju Federalnog ministarstva zdravstva je odredilo prioritetne grupe kako bi se postigao najučinkovitiji rezultat vakcinisanja protiv koronavirusa, dostupnog u datom vremenskom okviru.
Primarni cilj Plana vakcinacije protiv koronavirusa u Federaciji BiH jeste smanjiti morbiditet i mortalitet povezan s bolešću Covid-19 i smanjiti prijenos virusa kao i očuvati funkcioniranje društva (zdravstvena zaštita, ekonomija, obrazovanje i drugi sektori).
"Imajući u vidu da je vakcinacija jedna od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera u suzbijanju epidemije, cilj je omogućiti vakcinisanje za najmanje 50% populacije Federacije BiH, što prema posljednjem izvještaju iz Federalnog zavoda za statistiku iznosi oko 1,1 milion stanovnika u FBiH", kaže se u planu.
Prema planu o vakcinaciji protiv korone po rizičnim kategorijama u kantonima, od 800.000 doza vakcina 21 posto ide Kantonu Sarajevo, zatim 20% Tuzlanskom kantonu, 15% Zeničko-dobojskom, 11% Hercegovačko-neretvanskom, 10% Unsko-sanskom, 10% Srednjobosanskom, 5% Livanjskom, 4% Zapadnohercegovačkom, 2% Posavskom i 1% Bosanskopodrinjskom.
U tabeli se navodi i tačan broj zdravstvenih radnika koje je potrebno imunizirati po kantonima, kao i broj osoba starijih od 65 godina u socijalnim ustanovama te hroničnih bolesnika i starijih od 60 koje je potrebno vakcinisati.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na strategiju vakcinisanja jeste i dostupnost vakcine. Ograničene količine vakcine i raspodjele vakcine u prošlosti govore o potrebi postupnog pristupa i fragmentiranja populacije u prioritetne skupine za vakcinisanje protiv koronavirusa.
Vakcinacija određenih grupa populacije prije drugih, kako bi bio smanjen učinak pandemije, je etički opravdan u kontekstu javnog zdravstva, radi zaštite ljudi koji su zbog prirode posla pod većim rizikom.
Prioritetne skupine za vakcinisanje su zdravstveni radnici, ljudi u visokorizičnim zanimanjima i smještaju te ljudi s visokorizičnim stanjima.
Budući da će ove prioritetne populacije vjerovatno premašiti početne količine vakcine, bit će neophodna daljnja prioritizacija.
Podjela početnih količina vakcine u kategorije s prioritetnim pristupom i korištenje medicinskih kriterija za određivanje prioriteta unutar svake kategorije obećavajući je pristup.
Prema procjenama WHO-a, u prvom dijelu se očekuje isporuka za 3% populacije. U tom slučaju, tri četvrtine početne zalihe moglo bi biti prioritetno za zdravstvene radnike na prvoj liniji (i pomoćno osoblje), a četvrtina za ljude koji rade ili žive u visokorizičnim ustanovama. Unutar svake kategorije prednost bi se mogla dati osobama s visokorizičnim zdravstvenim stanjima.
U drugom dijelu, osigurati vakcinaciju osoba s visokorizičnim zdravstvenim stanjima i starijih dobnih skupina.
U drugoj fazi treba uzeti u obzir vakcinisanje dodatnog broja osoba s hroničnim bolestima ispod 60 godina i osoba koje rade u ostalim esencijalnim profesijama za funkcioniranje društva (npr. važne industrije) i osobe u kolektivnim smještajima.
Treba istaći da prema anketama i analizama nadležnih u FBiH, koje su provedene u oktobru, čak 55% ispitanika je odgovorilo da se ne bi vakcinisalo da je vakcina već dostupna.
U dokumentu se navodi da je 39-55% ispitanika protiv buduće vakcine, 28-43% podržava, a 17-18% je neodlučno.
Početkom 12. mjeseca 2020. godine ponovljeno je ispitavanje stavova o vakcinaciji protiv COVID-19 na području Federacije BiH. Zabilježen je porast postotka osoba koje bi primile vakcinu protiv koronavirusa (36% vs 28%).
Treba istaći da su trenutno više od dvije stotine vakcina protiv koronavirusa u razvoju, šezdeset se nalazi u kliničkim istraživanjima, a do sada su dvije vakcine (mRNK vakcina kompanija Pfizer i BioNtech i mRNK vakcina kompanije Moderna) dobile odobrenje za korištenje od Evropske medicinske agencije (EMA).
"Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo zdravstva su opredijeljeni da se građanima osigura primjena vakcine određenog standarda i kvaliteta, što potvrđuje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH temeljem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, a što je regulirano u Sporazumu o međusobnim pravima i obvezama u vezi s nabavkom vakcina putem mehanizma COVAX", navodi se.
Također se naglašava da su Vlada Federacije BiH i FMZ opredijeljeni da vakcine koje će se primjenjivati u Federaciji BiH moraju biti registrirane u Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) koja primjenjuje visoke standarde sigurnosti u okviru redovitog ili pak hitnog odobravanja stavljanja u promet, odnosno upotrebe lijekova.
"Sve vakcine koje budu u primjeni u Federaciji BiH moraju imati odobrenje za stavljanje u promet, koje je izdala EMA", istaknuto je u dokumentu.
Za nabavku vakcina putem COVAX mehanizma iz budžeta Federacije BiH za 2020. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 13.689.538 KM. U budžetu za 2021. godinu planiran je iznos od 12 miliona KM, kao i sredstva u iznosu od 2 miliona KM namijenjena za poduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 iz nadležnosti Federacije BiH.
Također, Federacija BiH se predbilježila za nabavku dodatnih 800.000 doza vakcina putem Zajedničke nabave Evropske komisije te potrošnog materijala i zaštitne opreme. Planirano je da se navedena nabavka finansira iz sredstava IPA II pristupnog instrumenta Evropske unije (EU) koji će uskoro biti aktiviran.
