Vlasti FBiH u prvoj fazi planiraju vakcinisati 83.000 osoba u Sarajevu, a u Goraždu 5 hiljada
U FBiH se početkom februara očekuje dolazak manjeg broja doza (vjerovatno između pet i 10 hiljada), a ostatak bi trebao dolaziti na sedmičnom nivou u određenim paketima od nekoliko hiljada.
Kako se navodi u dokumentu, cilj je pružiti okvir za vakcinisanje protiv koronavirusa u FBiH radi očuvanja javnog zdravlja i ostvarenja optimalnog upravljanja koronavirusom kroz vakcinaciju populacije.
Vakcine protiv koronavirusa bit će besplatne za sve građane Federacije BiH, a vakcinacija će biti na dobrovoljnoj osnovi.
Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju Federalnog ministarstva zdravstva je odredilo prioritetne grupe kako bi se postigao najučinkovitiji rezultat vakcinisanja protiv koronavirusa, dostupnog u datom vremenskom okviru.
Primarni cilj Plana vakcinacije protiv koronavirusa u Federaciji BiH jeste smanjiti morbiditet i mortalitet povezan s bolešću Covid-19 i smanjiti prijenos virusa kao i očuvati funkcioniranje društva (zdravstvena zaštita, ekonomija, obrazovanje i drugi sektori).
"Imajući u vidu da je vakcinacija jedna od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera u suzbijanju epidemije, cilj je omogućiti vakcinisanje za najmanje 50% populacije Federacije BiH, što prema posljednjem izvještaju iz Federalnog zavoda za statistiku iznosi oko 1,1 milion stanovnika u FBiH", kaže se u planu.
Prema planu o vakcinaciji protiv korone po rizičnim kategorijama u kantonima, od 800.000 doza vakcina 21 posto ide Kantonu Sarajevo, zatim 20% Tuzlanskom kantonu, 15% Zeničko-dobojskom, 11% Hercegovačko-neretvanskom, 10% Unsko-sanskom, 10% Srednjobosanskom, 5% Livanjskom, 4% Zapadnohercegovačkom, 2% Posavskom i 1% Bosanskopodrinjskom.
U tabeli se navodi i tačan broj zdravstvenih radnika koje je potrebno imunizirati po kantonima, kao i broj osoba starijih od 65 godina u socijalnim ustanovama te hroničnih bolesnika i starijih od 60 koje je potrebno vakcinisati.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na strategiju vakcinisanja jeste i dostupnost vakcine. Ograničene količine vakcine i raspodjele vakcine u prošlosti govore o potrebi postupnog pristupa i fragmentiranja populacije u prioritetne skupine za vakcinisanje protiv koronavirusa.
Vakcinacija određenih grupa populacije prije drugih, kako bi bio smanjen učinak pandemije, je etički opravdan u kontekstu javnog zdravstva, radi zaštite ljudi koji su zbog prirode posla pod većim rizikom.
Prioritetne skupine za vakcinisanje su zdravstveni radnici, ljudi u visokorizičnim zanimanjima i smještaju te ljudi s visokorizičnim stanjima.
Budući da će ove prioritetne populacije vjerovatno premašiti početne količine vakcine, bit će neophodna daljnja prioritizacija.
Podjela početnih količina vakcine u kategorije s prioritetnim pristupom i korištenje medicinskih kriterija za određivanje prioriteta unutar svake kategorije obećavajući je pristup.
Prema procjenama WHO-a, u prvom dijelu se očekuje isporuka za 3% populacije. U tom slučaju, tri četvrtine početne zalihe moglo bi biti prioritetno za zdravstvene radnike na prvoj liniji (i pomoćno osoblje), a četvrtina za ljude koji rade ili žive u visokorizičnim ustanovama. Unutar svake kategorije prednost bi se mogla dati osobama s visokorizičnim zdravstvenim stanjima.
U drugom dijelu, osigurati vakcinaciju osoba s visokorizičnim zdravstvenim stanjima i starijih dobnih skupina.
U drugoj fazi treba uzeti u obzir vakcinisanje dodatnog broja osoba s hroničnim bolestima ispod 60 godina i osoba koje rade u ostalim esencijalnim profesijama za funkcioniranje društva (npr. važne industrije) i osobe u kolektivnim smještajima.
Treba istaći da prema anketama i analizama nadležnih u FBiH, koje su provedene u oktobru, čak 55% ispitanika je odgovorilo da se ne bi vakcinisalo da je vakcina već dostupna.
U dokumentu se navodi da je 39-55% ispitanika protiv buduće vakcine, 28-43% podržava, a 17-18% je neodlučno.
Početkom 12. mjeseca 2020. godine ponovljeno je ispitavanje stavova o vakcinaciji protiv COVID-19 na području Federacije BiH. Zabilježen je porast postotka osoba koje bi primile vakcinu protiv koronavirusa (36% vs 28%).
Treba istaći da su trenutno više od dvije stotine vakcina protiv koronavirusa u razvoju, šezdeset se nalazi u kliničkim istraživanjima, a do sada su dvije vakcine (mRNK vakcina kompanija Pfizer i BioNtech i mRNK vakcina kompanije Moderna) dobile odobrenje za korištenje od Evropske medicinske agencije (EMA).
"Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo zdravstva su opredijeljeni da se građanima osigura primjena vakcine određenog standarda i kvaliteta, što potvrđuje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH temeljem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, a što je regulirano u Sporazumu o međusobnim pravima i obvezama u vezi s nabavkom vakcina putem mehanizma COVAX", navodi se.
Također se naglašava da su Vlada Federacije BiH i FMZ opredijeljeni da vakcine koje će se primjenjivati u Federaciji BiH moraju biti registrirane u Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) koja primjenjuje visoke standarde sigurnosti u okviru redovitog ili pak hitnog odobravanja stavljanja u promet, odnosno upotrebe lijekova.
"Sve vakcine koje budu u primjeni u Federaciji BiH moraju imati odobrenje za stavljanje u promet, koje je izdala EMA", istaknuto je u dokumentu.
Za nabavku vakcina putem COVAX mehanizma iz budžeta Federacije BiH za 2020. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 13.689.538 KM. U budžetu za 2021. godinu planiran je iznos od 12 miliona KM, kao i sredstva u iznosu od 2 miliona KM namijenjena za poduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 iz nadležnosti Federacije BiH.
Također, Federacija BiH se predbilježila za nabavku dodatnih 800.000 doza vakcina putem Zajedničke nabave Evropske komisije te potrošnog materijala i zaštitne opreme. Planirano je da se navedena nabavka finansira iz sredstava IPA II pristupnog instrumenta Evropske unije (EU) koji će uskoro biti aktiviran.
Izraelska vojska kaže da je ubila komandanta Hamasa koji je predvodio napad 7. oktobra
