Vlasti u FBiH ne brinu o sigurnim kućama: Žrtve nasilja uskoro bi mogle ostati bez jedinog utočišta
Usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH stvoreni su uslovi za sistemsku borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Zakon je u članu 35. predvidio i uslove za finansiranje sigurnih kuća za privremeni smještaj žrtava nasilja. Iz organizacija Medica Zenica, Vive žene i Sarajevski otvoreni centar, ističu da Federacija BiH od usvajanja zakona pa do danas nikada nije ispunila zakonsku obavezu sufinansiranja sigurnih kuća u iznosu od 70 posto.
Glomazna administracija
Ove godine Vlada FBiH je zaključila da odredba iz člana 35. nije jasna. Umjesto da traži tumačenje ove odredbe, Vlada je odlučila da pristupi izmjenama i dopunama ovog zakona. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH usvojen je 2. decembra 2015. na Predstavničkom domu PFBiH te je upućen u javnu raspravu. Predložene izmjene zakona predviđaju da sigurne kuće moraju imati status ustanove, što ove organizacije smatraju neprihvatljivim.
"U zakon se treba unijeti i mogućnost osnivanja sigurnih kuća na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama, a ne isključujući osnivanje sigurnih kuća po osnovu Zakona o javnim ustanovama. Više od 20 godina djeluju i rade sigurne kuće. Njihov status finansiranja najbolje je riješen u Sarajevskom kantonu gdje se iz godišnjeg budžeta izdvaja 80 posto nama potrebnih sredstava i u Zeničko-dobojskom kantonu gdje se izdvaja 30 posto, ali kolegice u drugim kantonima su dobijale finansijsku podršku jednokratnim odlukama i neredovno. Iako se predviđa da FBiH finansira 70 posto, a kantoni 30 posto, do toga nije došlo. Ukoliko se bude insistiralo na tome da sigurne kuće budu javne ustanove, nevladine organizacije time dobijaju zahtjev da imaju glomaznu i dvostruku administraciju, a vlada se ne obavezuje da će ih finansirati", kazala je Sabiha Husić iz organizacije Medica Zenica
Ističe da je u toku proces javnih rasprava kako bi se čuo njihov glas i došlo do dopune člana 35, u suprotnom će FBiH doći u situaciju da ostane bez sigurnih kuća jer će se ovih šest morati zatvoriti.
"Postavlja se pitanje gdje ćemo zbrinuti žrtve nasilja. Zar da se poslije 20 godina vrćamo na početak? Velika je odgovornost na onima koji će dići svoj prst za glasanje", poručila je Husić.
Strane donacije
Fatima Bećirović iz organizacije Vive žene Tuzla kazala je kako je opstanak dviju sigurnih kuća u Mostaru već upitan jer ne primaju žrtve zbog loše finansijske situacije već šest mjeseci.
"Potpuno je neujednačen sistem finansiranja. Ostatak potrebnih sredstava dobijamo putem stranih donacija i pitanje je kada će strane donacije prestati jer problem nasilja nije samo problem BiH, tako da će biti upitan opstanak sigurnih kuća", kazala je Bećirović.
Godišnje 350 žrtava nasilja
Za razliku od FBiH, u RS-u je taj problem riješen tako da entitet finansira 70 posto, a lokalna zajednica 30 posto troškova sigurnih kuća. Također, postoji i registar.
"Na godišnjem nivou je za rad jedne sigurne kuće potrebno u prosjeku između 250.000 i 300.000 KM. Prema podacima za posljednjih sedam godina, koje prikuplja Gender centar BiH, godišnje u sigurnim kućama boravi između 300 i 350 žrtava nasilja", rekla je Bećirović.
Predstavnici organizacija Medica Zenica, Vive žene i Sarajevski otvoreni centar istakli su nadu da će nadležni imati razumijevanja i da će usvojiti incijativu kako bi sigurne kuće na području FBiH opstale, a žrtve nasilja imale utočište.
Fikret Hodžić napustio državni zatvor u Vojkovićima, ponovno suđenje čeka na slobodi
