Vlasti zanemaruju dijasporu, ključni motor za zapošljavanje, investicije i jačanje odnosa s EU
Nijedna od naših susjednih zemalja nema ministarstvo za dijasporu, a uglavnom su poslovi s dijasporom povjereni uredima za saradnju sa iseljeništvom. Pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH postoji Sektor za iseljeništvo i, kako saznajemo, u narednom periodu u fokusu će biti jačanje njegovog kapaciteta.
Prema mišljenju ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac te ministra raseljenih osoba i izbjeglica Edina Ramića, saradnja s bh. dijasporom zahtijeva veći angažman vlasti na svim nivoima. Ne računajući "staru emigraciju", u svijetu živi blizu dva miliona Bosanaca i Hercegovaca. Većinom su to ekonomski jaki i obrazovani ljudi.
Neiskorišten kapacitet
Borovac ističe kako je dijaspora neiskorišten kapacitet koji može postati jedan od ključnih motora ekonomskog, ali i uopćeno razvoja i napretka BiH u svim sferama.
"Brojni naši iseljenici u drugim zemljama su napredovali od izbjegličkog statusa do ministarskih i pozicija u parlamentima. Mnogi su sjajni ljekari, istraživači, poslovni ljudi, dobri radnici, a ogromna većina zainteresirana je za učešće u razvoju BiH ulaganjem znanja, korištenjem poslovnih kontakata ili investiranjem u otvaranje novih preduzeća. To je prilika za zajednički uspjeh koji ne smijemo propustiti, pogotovo ne sada kada nam je svaka pomoć na putu ka članstvu u Evropskoj uniji od neizmjernog značaja", istakla je Borovac za Klix.ba.
Ramić smatra kako naša zemlja mora prije svega imati razrađenu praksu povezivanja bh. građana iz inozemstva s donosiocima odluka u BiH.
"Najvažnije je imati jasnu vezu s jedinicama lokalne samouprave, jer ako ciljamo na ulaganja u povratničke zajednice, moramo imati tu neposrednu komunikaciju s lokalnim vlastima kako bi se izbjegle opstrukcije. Svi znamo da se jedno loše iskustvo u toj komunikaciji širi brzo kao vijest, a pozitivne stvari često ostanu bez pažnje javnosti", rekao nam je Ramić.
Iako možemo govoriti o uspjesima pojedinaca, još nije zaživjelo povezivanje grupa u iseljeništvu koje bi djelovale u interesu BiH. Ramić ističe kako se ne smije zaboraviti da je povezivanje BiH s EU od velikog značaja i za status naših državljana u EU koji su ostali bez državljanstva zemlje domaćina.
"Sloboda kretanja, mobilnost mladih, pokretanje biznisa, ulaganja u ruralni razvoj i poljoprivredu, sve su to teme za koje imamo naše ljude s iskustvom stečenim širom EU. Međutim, u vremenu žestokih napada na institucije BiH te prijetnje iz entiteta RS o nekom 'vraćanju nadležnosti', teško je govoriti o mogućnosti proširenja Vijeća ministara BiH", smatra Ramić.
Saradnja s iseljeništvom
BiH bi uskoro trebala dobiti prvu politiku za saradnju s iseljeništvom. Riječ je o prvom dokumentu kojim se institucionalizira saradnja između BiH i dijaspore, a koji je plod saradnje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i brojnih drugih institucija u našoj zemlji.
Ministrica Borovac nam je pojasnila kako se tim dokumentom definiraju principi kojim će se rukovoditi sve institucije prilikom poduzimanja aktivnosti i stvaranja uslova za saradnju s iseljeništvom.
"Ono što će biti veoma korisno jeste lista investicijskih projekata koja će biti izrađena i ponuđena svim potencijalnim investitorima, a kakvih je značajan broj i među našim iseljenicima. Nadam se da će njihov broj iz godine u godinu rasti na obostrano zadovoljstvo", kaže Borovac.
Najveći strani ulagači
Prilivi novca bh. dijaspore u našu zemlju proteklih godina su se smanjili, a inače čine blizu 13 posto BDP-a BiH. Bez obzira na to, ministrica Borovac naglašava kako su naši iseljenici najveći "strani ulagači" u BiH. Prošle godine naša dijaspora je uložila u BiH blizu dvije i po milijarde KM.
"Cilj nam je u narednom periodu što je moguće više usmjeriti našu dijasporu na ulaganja koja će za ishod imati prvenstveno otvaranje novih radnih mjesta. To je način direktnog utjecaja na jačanje bh. ekonomije i smanjenje nezaposlenosti, a od čega naši iseljenici dugoročno mogu očekivati profit", kazala je Borovac.
U Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica razvijeni su novi mehanizmi osiguranja transparentnosti i održivosti ulaganja u projekte zapošljavanja, ruralnog razvoja i poljoprivrede. Naredni korak je uvezivanje proizvođača sirovina do gotovih proizvoda, stvaranje kvalitetne mreže za distribuciju, zadovoljenje standarda za izvoz i pronalaženje stranih partnera za nova tržišta.
"Svako ko ima kapital uložit će ga tamo gdje mu se ulaganje isplati i vraća, a gdje država ne vrši pritisak kroz komplikovane procedure registracije i poslovanja, visoke namete ili gdje nema opstrukcija od lokalnih vlasti kojim se podstiče korupcija. Od svega toga zavisi da li će bh. građani koji dolaze u Bosnu na odmor, ovdje obići svoju kuću i onda otići na more, ili će se zadržati i pronaći priliku za ulaganje i povratak", istaknuo je Ramić.
Na kraju razgovora za Klix.ba ministrica Borovac i ministar Ramić zaključili su kako građani u bh. dijaspori dobro razumiju kontekst BiH i stanje u kojem se naša domovina nalazi, zbog čega ne nasjedaju na prazna obećanja. Kao ambasadori naše zemlje u svijetu, podrška su jačanju odnosa koji će dovesti do toga da BiH više brine o njima, ali i oni o domovini kojoj se rado vraćaju.
