Vodeće članice NATO-a ne planiraju napraviti ustupak Hrvatskoj za "konstitutivne narode" u BiH
"U protivnom nećemo dati saglasnost za završnu deklaraciju. To otvoreno sada govorim, jer nas se tretira kao sitan kusur, dakle neko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a uopće spomenu Dejtonski sporazum i tri konstitutivna naroda, kao da je deklaraciju pisala nekakva nevladina organizacija iz Sarajava. U Zagreb se ne mislim vratiti s tim i to je nešto u čemu su mi mogli pomoći Plenković i Radman, ali oni imaju važnijeg posla", rekao je Milanović.
Kako Klix.ba saznaje iz diplomatskih izvora, insistiranje Hrvatske da se u deklaraciji koja će biti usvojena na Samitu NATO-a, odnosno u dijelu koji se tiče BiH, uvrsti zalaganje za princip konstitutivnosti, neće naići na podršku članica NATO-a.
Hrvatske stavove u smislu uvrštavanja pojma "konstitutivni narodi" u tekst deklaracije NATO-a, o kojima je govorio predsjednik Milanović, neće prihvatiti zemlje članice. Postoji opcija da se ovaj zahtjev Hrvatske nađe u fusnoti deklaracije.
Hrvatska će se moći usprotiviti ovoj odluci, ali jasno je da neće imati većeg odjeka ukoliko najjače sile budu imale jedinstven stav. Tome u prilog ide i još jedna Milanovićeva izjava u vezi s NATO samitom.
Prema riječima hrvatskog predsjednika, već sedam dana traju razgovori o tome.
"Ne šljive nas pet posto, prema tome, došlo je do nivoa predsjednika države, to samo pokazuje gdje smo otišli i kakve planove za Bosnu i Hercegovinu imaju neki međunarodni krugovi ali to pored Hrvatske neće proći. Nisam ni mislio da ću se time bavit, ali to sada moram reći hrvatskoj javnosti, ukoliko sutra bude komešanja. Mislim da su oni koji se bave vanjskom politikom već nakon moje prve rečenice shvatili o čemu se radi", zaključio je.
Na samitu koji se održava danas u Briselu bit će dogovorene reforme saveza, pod nazivom "NATO 2030". Sastanci pružaju mogućnosti šefovima država i vlada zemalja članica da ocjenjuju i daju strateški pravac za aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza.