Vojni certifikati: Koliko će i da li će vrijediti nakon 2023. godine?
Prijedlogom o izmjeni Zakona o utvrđivanju potraživanja građana u postupku privatizacije rok do kojeg građani mogu otkupiti stan za certifikate produžen je do 30. juna 2023. godine.
Certifikati su vrijednosni papiri koje su građani nakon rata koristili za otkup stanova ili plaćanje režija, dok veliki dio koji se mjeri u milijardama KM još uvijek nije utrošen. Procjene su da još oko 5 milijardi KM koje građani na taj način posjeduju nije iskorišteno iako bi svaka KM certifikata trebala vrijediti jednako i kao službena valuta naše države.
Demobilisani borci, ratni vojni invalidi i porodice poginulih boraca naslijeđem iza poginulog, dobili su certifikate na kojima se nalazi ukupna cifra neisplaćene vojničke plate. To je novac koji se vojnicima zbog ratnog stanja nije mogao isplatiti u toku trajanja rata za njihovo učešće u odbrani, ali je obećano da će se završetkom sukoba, na osnovu najveće finansijske injekcije ikada date jednoj državi nakon ratnih dešavanja, od strane bh. vlasti, država odužiti za odbranu svog postojanja.
Certifikati su nakon rata otkupljivani od onih koji su imali novca da ispod svake cijene od građana u stanju potrebe iskoriste neznanje oko mogućnosti da se ti vrijednosni papiri iskoriste, iste otkupe i vjerovatno čekaju povoljan trenutak da putem njih osiguraju udio u vlasništvu javnih kompanija poput BH Telecoma. Država se ranije obavezala da se certifikati mogu koristiti i u postupku privatizacije.
Svaka osoba može pri Agenciji za privatizaciju provjeriti da li i koliko posjeduje u neiskorištenim certifikatima podnošenjem zahtjeva za izdavanje izvoda sa Jedinstvenog računa građana.
Nije jasno šta će se dogoditi nakon 2023. godine i isteka roka. Da li će se odlukom vlade nekom uredbom proglasiti preostale certifikate ništavnim i tako onemogućiti građane da raspolažu onim što je njhova lična, doslovno krvavo zarađena imovina?
Prema presudama Ustavnog suda, svim osobama zagarantirano je pravo na imovinu i na neometano uživanje svoje imovine te da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim ako to nije u javnom interesu.
Šta je javni interes odlučuju oni koji su na vlasti crpeći legitimitet iz izbornih rezultata. Ostaje da se vidi da li će određene kategorije boračke populacije, posebno one koje nisu iskoristile miljarde maraka svojih plaća koje im je država obećala i dala garant na neki način isplatiti, biti epski prevarene. Taj nenaplaćeni novac, u prevodu je učešće u užasnim ratnim sukobima na prvim linijama, nečiji dio tijela ili nečiji cijeli život zbog čega patimo i decenijama poslije.
Hoće li građani nakon proteka roka 2023. godine, masovno tužiti državu?
