Voloder: Radovi na koridoru 5C se ne odvijaju zadovoljavajućom brzinom, cilj je završiti 2028. godine

Dodao je da se prije njegovog dolaska u Autoceste puno govorilo o namještanju tendera, dodjeljivanju poslova odabranim izvođačima, naknadnom značajnom povećanju cijena radova.

"Tenderi su obarani čime se gubilo puno vremena, dionice su nepotrebno isjeckane, a kašnjenje skoro da je postalo praksa bez ikakve odgovornosti. Sve su to problemi koje sam zatekao i s kojima sam se morao suočiti, jasno stavljajući do znanja svima da će se ugovori poštovati, da će se za kašnjenje plaćati penali, a da želimo graditi najkvalitetnije autoceste koje će ispunjavati sve zakonske uvjete i garantirati sigurnost svima. Paralelno s tim aktivnostima ubrzali smo sve postojeće projekte i procedure za realizaciju planiranih dionica, a uradili smo i planiranje za narednih nekoliko godina", tvrdi Voloder.

Poručio je da mu je namjera da povjerenje građana vrate otvaranjem novih dionica i gradilišta i zato pažnju posvećuju projektovanju, otkupu zemljišta te obezbjeđivanju sredstava za izgradnju.

"Također težimo ubrzanoj izgradnji i poduzimamo sve neophodne korake kako bi se ugovoreni rokovi ispoštovali. Činjenica je da se realizacija najznačajnijeg projekta autoceste na Koridoru 5C ne odvija zadovoljavajućom dinamikom i činimo sve u našoj moći i ovlasti kako bi se radovi na Koridoru završili do 2028., kako su najavili predstavnici EU i Vlade FBiH", izjavio je Voloder.

Po njegovim riječima, od samog početka rad sa premijerom FBiH Fadilom Novalićem je praćen dobrom suradnjom i komunikacijom, a osim toga, podrška ministra Denisa Lasića, kao i kompletne Vlade FBiH je neosporiva.

"Naši ciljevi su zajednički, želimo izgraditi što više cesta i autocesta na području Federacije BiH. Na naš prijedlog, prvi put do sada, Vlada je kroz Budžet FBiH izdvojila značajna sredstva za početak gradnje brzih cesta izvan Koridora 5C. Ta sredstva su omogućila realizaciju projekata u onim dijelovima Federacije BiH koji su do sada bili zanemareni, uprkos činjenici da su građani sa tih područja, prije svega kroz akcize za gorivo, izdvajali značajna sredstva za gradnju", naveo je Voloder.

Podsjetio je da je federalni premijer nedavno izjavio da je dolaskom u Vladu 2015. zatekao 180 miliona KM minusa u Autocestama.

"Te godine je Vlada u Budžetu izdvojila nešto više od 48 miliona KM za Autoceste, a 2022. skoro 400 miliona KM, što samo po sebi govori koliko premijer i Vlada podržavaju gradnju autocesta i shvaćaju važnost transportne infrastrukture za razvoj privrede", smatra Voloder.

Precizirao je da je u ovom trenutku aktivno osam gradilišta za novih 38 kilometara autoceste, što nije bilo jednostavno realizirati zbog problema koje su na svjetskom tržištu izazvali prvo pandemija, a potom agresija na Ukrajinu.

"Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku iznosi 1,14 milijarde KM. Ukoliko nastavimo raditi planiranom dinamikom, za dvije godine će u prometu biti novih 23 kilometra autoceste na sjeveru naše zemlje, a u ovoj i narednoj godini će započeti izgradnja novih 85 kilometara. Za sve radove je obezbjeđen novi investicioni ciklus u vrijednosti 2,5 milijardi KM", istakao je Voloder.

Potcrtao je da je mnogo toga urađeno kako bi postali maksimalno ekspeditivni kada je riječ o provođenju tenderskih procedura, u namjeri da izvođači budu izabrani u skladu s pravilima investitora i banaka u što kraćem roku.

"Želimo u potpunosti zaustaviti dosadašnju praksu višegodišnjih tenderskih procedura, koja je rezultirala plaćanjem ogromnih sredstva kroz penale na nepovučena sredstva jer su krediti dospjeli, a radovi nisu ni počeli što se, nažalost, do sada dešavalo. Unaprijedili smo i našu suradnju s Evropskom unijom kad je u pitanju odobravanje sredstava za infrastrukturne projekte. Mnogo toga je pojednostavljeno i sad se radi puno brže", rekao je Voloder.

Po njegovim riječima, rezultat svega toga je da će do kraja septembra potpisati još dva ugovora na sjeveru naše zemlje čime će u izgradnji biti i dodatnih 30 kilometra.

"Do kraja godine je planiran početak gradnje kompletnog sjevernog dijela Koridora 5C, odnosno ukupno 43 kilometara, a uz to ćemo realizirati ugovaranje dvije dionice na jugu, 14,5 kilometara od Mostara jug do Bune. Ono što je trenutno najvažnije na cestovnom Koridoru 5C, jeste činjenica da su za dva najkompleksnija projekta, tunel Prenj i Mostarska obilaznica, raspisani tenderi i početak izgradnje planiran je za narednu godinu. Sveukupno će u narednoj godini u Federaciji BiH biti 110 kilometara autoceste u izgradnji", najavio je Voloder.

Građani, kako ističe, moraju znati da je gradnja tzv. lakih dionica završena, a da slijede vrlo zahtjevni projekti na teškom terenu među kojima je probijanje tunela Prenj svakako najteži izazov.

"Uz sve probleme na koje nailazimo, od poskupljenja i nabavke građevinskog materijala, te razne pritiske koji utiču ne samo na privredu već i na društvo u cjelini, učinili smo sve da prvenstveno našim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspijemo pokrenuti puno projekata, tako da već sada možemo reći da je na prostoru Federacije BiH svojevrsna ekspanzija izgradnje cestovne infrastrukture", naglasio je Voloder.

Govoreći o istrazi koju protiv njega i Autocesta FBiH vodi Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF), Voloder je kazao da "neki uposlenici u Autocestama i neke firme su zatečeni odlukama koje sam donio, pokrenuti su disciplinski postupci za neke uposlenike Autocesta, ali te odluke ne odgovaraju ni određenim lobijima zbog čega su pokrenute prijave protiv mene i JP Autocesta".

"Svi mediji koji su o toj istrazi tražili odgovor od nas, dobili su potpune informacije, napominjem ponovno, želimo da naš rad bude maksimalno transparentan", kazao je Voloder.

Što se tiče tendera Kvanj-Buna, koji određeni pojedinci pokušavaju problematizirati, a koji su Autoceste raspisale početkom augusta ove godine uz konsultacije s Evropskom investicijskom bankom, bit će proveden u najbržem mogućem zakonskom roku kako bismo što prije krenuli s radovima i na toj dionici. Činjenica je da je tender za ovu poddionicu bio pokrenut još 2019. ali nikad nije završen i mi smo ga u konsultaciji s našim pravnim stručnjacima poništili, na što imamo zakonsko pravo, kako bi se napokon krenulo sa gradnjom - naveo je Voloder.

Dodao je da je Evropska investicijska banka obavjestila JP Autoceste FBiH da je pokrenut postupak od strane OLAF-a koji se, kao neovisno tijelo, može uključiti u svaki postupak ukoliko smatraju da ima potrebe, kako bi uradili provjere ispravnosti.

"Autoceste, koje implementiraju veliki broj projekata, stalno su pod nadzorom i ranije su imale slične kontrole i to nije neuobičajena praksa. U ovom slučaju OLAF se uključio zbog dužine trajanja postupka i određenih problema, zbog čega će ponovno proći kroz sve stavke, upite, prijedloge i odluke kako bi se utvrdilo da li je došlo do propusta. To je nešto što se i inače prakticira ukoliko postupak traje neuobičajeno dugo i kada pri tom postoje neslaganja između tehničke asistencije i komisije, pogotovo ukoliko ponude ponuđača ukazuju da su rađene na vrlo sličan način, što može ukazivati na određeni dogovor ponuđača i još niz drugih nepravilnosti", tvrdi Voloder.

Rekao je da ne može govoriti o detaljima, jer je postupak u toku, ali od određenih ponuđača na taj tender su stigle ponude koje su unaprijed ukazivale na promjene koje se mogu desiti u realizaciji, odnosno koje bi tokom realizacije ugovora izgledno dovele do naknadne promjene (povećanja) cijena a na štetu investitora, odnosno JP Autoceste FBiH.

"Autoceste su bile dovedene u poziciju, ili da donesu odluku da se ugovor dodjeli ponuđaču iako se po njegovoj ponudi u toku evaluacije nije mogla jasno utvrditi cijena koštanja projekta i pored detaljnih upita, ili da je odbace kao neprihvatljivu. Novi menadžment je donio nekoliko, očito, nepopularnih odluka koje izazivaju reakcije, pogotovo da ćemo za sve one koji kasne i ne poštuju odredbe ugovora, početi primjenjivati tzv. penale za znatna kašnjenja u izvođenju radova, ali i odluku da ćemo onemogućiti sve špekulativne ponude i upravo to smo pokušali spriječiti na ovoj dionici, a sve kako bi osigurali da projektima na Koridoru 5C upravljaju JP Autoceste FBiH, a ne izvođači", istakao je Voloder.

Naglasio je da je prethodni tender bio raspisan po tzv. Žutom FIDIC-u što znači da izvođač radova istovremeno projektuje i gradi, "osmišljena je prevara koju su uradili uposlenici Autocesta jer nisu obezbijedili idejni projekat koji je osnova za ugovaranje, a što je pojedinim firmama omogućavalo da ponudu definiraju na neodređen način kako bi moglo doći do povećanja cijene u realizaciji, naravno na našu, odnosno štetu građana".

"Iskustvo Autocesta na projektima koji su trebali biti izvedeni po Žutom FIDIC-u je uglavnom negativno, jer su ugovorene cijene bile znatno veće prilikom realizacije, i zato smo pokrenuli promjene u procedurama kako bi mogućnost rasta troškova prilikom izgradnje sveli na minimum", rekao je Voloder.

S obzirom na to da Koridor 5C ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade Federacije i Autocesta FBiH je, kako ističe, izgradnja svih cestovnih pravaca na prostoru cijele Federacije kako bi omogućili ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih Kantona, pa tako i cesta u Unsko-sanskom kantonu.

"Mišljenja smo da je važno početi sa izgradnjom brzih cesta u našoj zemlji, ne samo u Unsko-sanskom kantonu. Razumijem u potpunosti građane Unsko-sanskog i Tuzlanskog kantona koji kao i svi drugi plaćaju akcize, a do sada u tim regijama nije bilo većih pomaka. Strateški je interes povezati brzom cestom Krajinu sa ostatkom Federacije BiH. Upravo sam zato sa projektantima, predstavnicima našeg preduzeća koji su zaduženi za projekat brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša, organizovao u USK sastanke s premijerom kantona i predstavnicima lokalnih zajednica kroz koje ta brza cesta prolaz", izjavio je Voloder.

Dodao je da su pokrenuli aktivnosti kada je riječ o projektovanju te brze ceste i poduzet će sve aktivnosti kako bi u sljedećoj godini krenuli sa izgradnjom prvih kilometara brze ceste u Krajini.

"Moram istaći da su u budžetu Federacije BiH planirana i obezbjeđena sredstva za izgradnju i ove brze ceste, kao i brzih cesta Stolac - interregionalno čvorište Počitelj, Mostar, Široki Brijeg granica Republike Hrvatske, kao i Nević polje-Turbe. Po prvi put su postavljene brze ceste kao prioritet i ukoliko nastavimo ovom dinamikom u sljedećoj godini 40 kilometara brze ceste će biti u izgradnji", naveo je Voloder.