Izborna kocka je bačena
303

Vrelo političko ljeto kao uvod u najneizvjesniju predizbornu godinu: Obračun na više frontova

S. H.
Dragan Čović (HDZ), Bakir Izetbegović (SDA) I Nikola Špirić (SNSD) (Foto: I. Š./Klix.ba)
Dragan Čović (HDZ), Bakir Izetbegović (SDA) I Nikola Špirić (SNSD) (Foto: I. Š./Klix.ba)
Izbore 2022. godine mnogi na političkoj sceni ocjenjuju kao presudne koji će odrediti daljnji pravac države. Iako je nešto više od godine dana do izbora, startne pozicije uveliko se određuju, a kompleksnost političkih odnosa i isprepletenost pozicije i opozicije znači da će borba biti beskompromisna.

Kompleksnost političkih odnosa najbolje oslikava činjenica da je u BiH svaka od većih političkih stranaka negdje na vlasti i svaka je negdje opozicija. Vrelo političko ljeto obilježio je odlazak visokog predstavnika Valentina Inzka koji je u zadnjoj sedmici svog mandata donio izmjene Krivičnog zakona BiH koje se odnose na zabranu negiranja genocida te zabranu veličanja ratnih zločinaca.

To je pokrenulo lavinu otpora iz Republike Srpske, što se manifestuje u odbijanju političkih stranka iz tog entiteta da učestvuju u radu državnih institucija. Međutim, ljeto je, vrijeme godišnjih odmora pa je i sjednica državnog parlamenta manje. Najprimjetniji je otpor Milorada Dodika koji je odbijao da učestvuje u radu Predajedništva BiH, ali je jučer najavio da će dolaziti na sjednice kako bi blokirao donošenje odluka.

Ma koliko ljeto politički bilo turbulentno, mjeseci pred nama odredit će kako će izgledati politička budućnost.

SDA je u ovom trenutku smirila unutarstranačku bazu nakon odlazaka Denisa Zvizdića i Semira Efendića. Ipak, u godini pred izbore ta stranka mora se suočiti sa grijesima prošlosti i iznijeti teme poput suđenja premijeru Fadilu Novaliću i drugima u aferi "respiratori", raščistiti priču u vezi gradnje Bloka 7 termoelektrane u Tuzli s obzirom da je projekat pred kolapsom, a za sobom vuče ogroman rudarski sektor što samo po sebi povlači mnoga socijalna pitanja. Tu je i odnos sa HDZ-om i nastavak šahovske partije u vezi izmjena Izbornog zakona, ali i generalno rada državne vlasti.

Trojka kao opozicija u Federaciji BiH, ali vlast u nekim kantonima poput sarajevskog na svojim plećima prvo mora održati jedinstvo započetog političkog projekta. Potom adekvatno odgovoriti na izazove pandemije koronavirusa, naročito u Sarajevu gdje računaju na znatan broj glasova. Paralelno Trojka treba raditi kao opozicioni policajac na federalnom i kao i na državnom nivou.

SNSD ali i opozicija (SDS, PDP i DNS) bit će primorani otkriti sve karte. Uprkos zavjetovanju na blokadu državnih institucija jasno je da će prije svega opozicija morati mijenjati plan političke igre.

U toj konstelaciji odnosa mnogo nervozniji bi trebali biti u SNSD-u. Prije svega zbog odnosa prema novom visokog predstavniku za kojeg kažu da ga ne priznaju. Potom pitanje očuvanja vlasti u RS-u gdje im opozicija ozbiljno prijeti, a tu je i odnos prema državnim institucijama koje neće moći vječno blokirati jer imaju mnogo više koristi.

Jasno je da će Milorad Dodik i SNSD Inzkov zakon koristiti za jačanje svoje pozicije, makar i kroz žrtvovanje određenih kadrova.

HDZ će bez sumnje nastaviti insistirati na priči o Izbornom zakonu po svojim zamislima, a mnogo će zavisiti od politike SNSD-a kao i ponašanja visokog predstavnika.

Ostale stranke poput DF-a ili SBB izgledno je, moći ćemo posmatrati kroz teme u kojima se najbolje snalaze. DF kroz Komšićevo djelovanje na državnom nivou i sukobe sa Dodikom i Čovićem, a SBB kroz igru stranke koja se odaziva na ime opozicije, a crpi moć pozicije. U tom kontekstu SBB će vrlo moguće nastaviti agresivniju politiku prema SDA, a usput će tražiti najoptimalniju strategiju za približavanje Trojki.

Inzkov zakon je pokrenuo lavinu, a gdje će se ta lavina zaustaviti pokazat će narednih dvanaest ili trinaest mjeseci.