Vrijeme kad su na asfaltu cvjetale ruže: Počela obnova simbola stradanja sarajevskih civila
Tokom opsade Sarajeva koja je trajala 1.425 dana na grad je u prosjeku svaki dan palo 329 granata od kojih je stradalo 11.541 civil, od čega 1.601 dijete, a povrijeđeno je najmanje 50.000 ljudi, podaci su Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo.
Jedinstven simbol stradanja civila
Crvene ruže na mjestima gdje su pale granate bile su jedinstven simbol stradanja Sarajeva. Pojedini stručnjaci koji su se bavili memorijalizacijom opsade Sarajeva njihovu posebnu vrijednost su vidjeli u činjenici da su bile jedinstven simbol za sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjersku pripadnost.
Kako navode iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji Sarajevske ruže stavlja na listu autentičnih spomenika iz perioda opsade, otisci od granata u asfaltu su prvi put obilježeni u sarajevskim općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad poslije 1996. godine. To su radili građani koji su sami prepoznali potrebu za memorijalizacijom mjesta tragedija.
Ministarstvo za boračka pitanja KS 2007. godine je donijelo odluku prema kojoj samo ona mjesta gdje je poginulo najmanje troje civila mogu biti obilježena Sarajevskim ružama. Prema podacima ovog ministarstva, takvih mjesta bilo je ukupno blizu 50.
Nažalost, prilikom obnove grada i drugih građevinskih radova malo se vodilo računa o zaštiti Sarajevskih ruža. Krajem 2008. skoro da su sve Sarajevske ruže bile nestale, što je izazvalo reakciju mnogobrojnih Sarajlija. Organizirali su se u neformalnu grupu, posjećivali tadašnju gradonačelnicu Semihu Borovac, a na kraju su sami obilazili mjesta na kojima su se nalazile Sarajevske ruže te ih ponovo farbali.
U prvoj fazi bit će obnovljeno 13 ruža
Konačno, prije nekoliko dana počela je prva faza obnove Sarajevskih ruža. Već ih je obnovljeno pet na području općine Centar.
"Nakon što smo obnovili ovih pet nastavit ćemo radove na preostalih osam ruža, kako je planirano prvom fazom obnove ovih simbola stradanja civila. Mi to radimo zajednički sa Ministarstvom za boračka pitanja KS te Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS", kaže za Klix.ba Nurudin Džiho, direktor Fonda Kantona Sarajevo za zaštitu i održavanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida - Fond memorijala.
Džiho pojašnjava da će u prvoj fazi biti obnovljene one Sarajevske ruže koje govore o najkarakterističnijim mjestima stradanja Sarajlija.
On dodaje kako postoji mogućnost da se već ove godine krene s drugom fazom obnove Sarajevski ruže, ali napominje da sve zavisi od raspoloživih sredstava.
"Postoji ideja da zaštitimo i one dijelove na fasadama zgrada na kojima su ostali tragovi palih granata. Također, razmišljali smo da tražimo da i u gruntu mjesta na kojima su Sarajevske ruže budu prenesena na nas kako bi ruže bile zaštićene prilikom nekih budućih radova", napominje Džiho.
Ključna ideja prilikom obnove Sarajevskih ruža jeste da se sačuvaju autentične. Džiho kaže kako je bila ideja da Sarajevske ruže budu zaštićene nekom vrstom stakla, ali se od toga odustalo nakon primjedbi iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS.
