Vrijeme prolazi, negatori ostaju: Kako je rasla podrška negiranju genocida u Srebrenici?
Biserko za Klix.ba ističe da je takav slijed događanja, glede genocida u Srebrenici, ali i rata u BiH uopće, očekivan i da će se situacija i dalje zaoštravati jer nije postignut cilj Dejtonskim sporazumom i kasnije ponašanjem lokalnih lidera da se Bosna i Hercegovina postavi kao funkcionalna država.
"Još uvijek je među srpskom stranom uvriježeno mišljenje da je moguća podjela Bosne i Hercegovine, a takvih špekulacija ima i sa zapadnih i sa istočnih krugova. Otkako je Rusija prisutna u regionu, ona to ohrabruje i vrlo često njihovi komentatori govore da granice na Balkanu nisu definitivne, da će se prije ili kasnije to pitanje ponovo otvoriti, jer ima puno zamrznutih konflikata i nezadovoljstva oko granica", kazala je Biserko.
Netom nakon što je 2005. godine objavljena njena knjiga, objavljen je i izvještaj Republike Srpske o genocidu koji je ulijevao nadu da će stvari ići nabolje.
"Republika Srpska je priznala genocid u svom vlastitom izvještaju, od kojeg se njihovo rukovodstvo poslije distanciralo. Shodno razvoju situacije na međunarodnom nivou i u regionu, srpska strana je radikalizovala odnos prema Bosni i Hercegovini. Kvalifikovali su rat u BiH kao oslobodilački rat Srba - što je neka vrsta njihove zvanične interpretacije. I još uvijek je važna incepcija toga da je Republika Srpska ratni plijen i od toga se u Srbiji neće tako lako odustati", poručila je Biserko.
Dodala je da takve aspiracije prema Bosni i Hercegovini imaju više uporišta, a kao ključne je navela Milorada Dodika, rusku podršku, Beograd i druge centre.
"To su važni psihološki momenti koji održavaju tu iluziju da će Srbija ipak u jednom momentu moći da se spoji s Republikom Srpskom, što se odražava na reakcije i komentare povodom, prije svega, Srebrenice. Srbija vjerovatno nikad neće, ili će vrlo teško prihvatiti kvalifikaciju genocida. Oni smatraju da je tamo poginulo blizu 3.000 ljudi, da je to ratni zločin. Ne mogu baš negirati sve, jer je toliko presuda doneseno u Haškom tribunalu. To je nešto što srpska elita, organizovano i sistematski, kroz akademsku zajednicu negira i dokumentuje na drugačiji način. Oni govore kako su Hag i međunarodna zajednica to okvalifikovali kao genocid i to koriste kao jedan od argumenata za zavjeru protiv srpskog naroda. Rusi ih pri tome ohrabruju. To je ono što u velikoj mjeri opredjeljuje ponašanje srpske elite", kategorična je Biserko.
Smatra da će proces priznavanja i prihvatanja odgovornosti i istine o onome što se desilo u Bosni i Hercegovini biti vrlo težak, komplikovan i dugoročan.
"Ja bih rekla da on zahtijeva angažovanje više generacija, to je transgeneracijski zadatak i proces. U tom smislu ja nikad nisam očekivala da će elita koja je bila uključena u ratnu politiku ili na bilo koji način učestvovala u tome ili podržavala, da će biti sposobna da napravi distancu od toga. Ovdje su mnogo važnije reakcije mladih ljudi. Generacije koje nisu odgovorne, ali i nemaju dovoljno znanja da bi se opredijelile o tom zločinu ili uopće prema ratu u BiH. Zato treba fokus staviti na generacije koje dolaze, da im se pomogne da razumiju šta se desilo, zašto se Jugoslavija tako brutalno raspala i zašto je rat bio brutalan protiv Bošnjaka", zaključila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Novinar i aktivista iz Prijedora Sudbin Musić kaže za Klix.ba da je sučeljavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovnini ključni problem, a bez njegovog prevazilaženja je nemoguće nastaviti graditi državu i društvo.
"Nažalost, ovo nije shvaćeno na vrijeme i svjedoci smo ponovo, kako izjava, tako i djelovanja na razgradnji društva, države i svega onoga što se koliko-toliko uspjelo izgraditi u posdejtonskom periodu naših života. Najodvratniji oblik toga jeste negiranje genocida u kontinuitetu, konstantna diskriminacija kojoj su izložene žrtve genocida i povratnici u manji bh. entitet te naposljetku i fizički nasrtaji, javna omalovažavanja kojima smo izloženi od najviših predstavnika političke scene u Banjoj Luci. U konačnici: velikosrpska fašistička okupljanja su najavljena za 11. juli. Mi imamo pravo da se pitamo: Šta je sljedeće?", kazao je Musić.
Istakao je da je Republika Srpska odavno dotakla civilizacijsko dno i da nažalost ne vidi alternativne političke snage.
"Retrogradnoj politici iz manjeg bh. entiteta se mora odlučno stati na put po svaku cijenu i prije nego bude kasno. Dimenzija genocida to zahtijeva, kako od nas, tako i od mlitave međunarodne zajednice koja konačno treba shvatiti da je 90-ih godina prošlog stoljeća upravo u Bosni i Hercegovini uništila posljednju mrvu vrijednosti savremene evropske demokratije i otvorila put nekim novim radikalnim i fašističkim političkim snagama koje polako razdiru njeno biće", rekao je Musić.
Dodao je da, ukoliko međunarodna zajednica i bošnjački politički vrh ponovo padnu na ispitu u Bosni i Hercegovini, gube i previše.
"Mi nemamo mnogo toga za izgubiti. Očekujemo i od domaćih vlasti, posebno bošnjačkog političkog vrha, da zauzme zajedničko stajalište, da zaštiti dignitet žrtve genocida, a Srebrenici, i ne samo Srebrenici, posveti posebnu pažnju kako ne bismo u relativno kratkom periodu bili svjedoci etnički očišćenog prostora manjeg bh. entiteta. Mjere koje se moraju poduzeti moraju biti radikalnije, a ja se iskreno nadam da su susjedi u regionu te predstavnici Evropske Unije i OHR-a svjesni da je strpljenja sve manje", zaključio je Sudbin Musić.
Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj izrazio je osudu zbog najavljenog održavanja skupa u Banjoj Luci, posvećenog iskazivanju podrške osobi optuženoj za ratne zločine, a upravo na Dan komemoracije žrtavama u Srebrenici.
"Poražavajuće je što su nadležne institucije u Republici Srpskoj odobrile održavanje ovakve vrste provokacije, sračunate na izazivanje međuetničke mržnje, vrijeđanja žrtava, falsifikovanja istine i produbljivanje strahova i nepovjerenja. Bilo bi za očekivati da su vlasti u RS u proteklih dvadesetak godina učinile konkretne i odlučne korake u pravcu suočavanja s istinom, preuzimanja odgovornosti, procesuiranja počinilaca ratnih zločinaca i stvaranja kulture solidarnosti sa žrtvama", ističu iz Helsinškog odbora.
Dodaju da smo, umjesto toga, svi svjedoci institucionalne podrške pokušajima relativiziranja i prikrivanja zločina te njihovog falsifikovanja ili opravdavanja, i, nažalost, glorifikacije zločinaca.
"Ovakvim postupcima nanosi se nemjerljiva šteta građanima Banje Luke, Republike Srpske i odnosima u Bosni i Hercegovini u cjelini. Stoga, pozivamo građane da, vođeni humanističkim i civilizacijskim vrijednostima, odaju počast nedužnim žrtvama i daju snažnu podršku izgradnji mira i tolerancije u Bosni i Hercegovini i regionu", zaključeno je u saopćenju iz Helsinškog odbora Republike Srpske.
Psiholog Srđan Puhalo policijsko odobrenje za održavanje skupa pod nazivom "Podrška generalu Ratku Mladiću – stop lažima o Srebrenici" 11. jula u Banjoj Luci smatra moralnim sunovratom koji sistem, odnosno vlast u Republici Srpskoj prosto odobrava.
"Desio se zločin – to je konsenzus o kojem se slažu i srpske i bošnjačke političke elite i prosto je nevjerovatno da se takvi skupovi održavaju, a ono što je još šokantnije i bezobraznije je to da se ti skupovi održavaju 11. jula", kazao nam je Puhalo.
