VSTV o kriminalizaciji klevete u RS-u: Povećana zaštita javnih ličnosti u suprotnosti sa Evropskom konvencijom
U Mišljenju su se, između ostalog, osvrnuli na "krivična djela protiv časti i ugleda", a koja se odnose i na klevetu, povodom čega Vijeće ukazuje da samo propisivanje navedenih krivičnih djela praksom Evropskog suda nije izričito zabranjeno, te spada u domen opredjeljenja nosilaca političke vlasti, što nije predmetom egzaktnih pravnih standarda.
Vijeće ukazuje na obavezujuće standarde doktrinarnih stavova Evropskog suda koji je u tumačenju Člana 10. Evropske konvencije uspostavio standarde koji podrazumijevaju da se biće djela mora propisati na način koji onemogućava arbitrarnu primjenu u praksi i da se propisane sankcije moraju utvrditi po principima srazmjernog odnosa između zaštičenog dobra i opterećenja koje se stavlja na teret lica koje je pocinilac radnje, jer se sloboda izražavanja smatra stubom demokratskog društva.
Navode da je potrebno u kontekstu svih krivičnih djela protiv ugleda i časti, imati u vidu da je povećana zaštita javnih ličnosti u direktnoj koliziji sa odredbom člana 10. Evropske konvencije, pa je svako krivično djelo propisano Nacrtom zakona koje u kvalifikovanom obliku djela ima za cilj veći stepen zaštite javnih ličnosti (strožiju kaznu prema počinitelju djela), potencijalno neusklađeno sa obavezujućim standardom člana 8. i 10. Evropske konvencije.
"Propisivanjem kazne neprilagođene ličnosti učinitelja efekat autocenzurisanja, ali i sankcionisanja može potencijalno imati za posljedicu neosnovano ograničavanje uživanja prava na slobodu izražavanja kao stuba izgradnje demokratskog društva, o čemu bi izvršna i zakonodavna vlast trebale voditi računa", navode u Mišljenju.
Vijeće ukazuje i da je potrebno voditi računa da opis djela i posljedice ne bude vrlo širok i potencijalno arbitraran u praktičnoj primjeni, što bi bilo u direktnoj koliziji sa praksom Evropskog suda i Rezolucijom Parlamentarne skupstine Vijeća Evrope ka dekriminalizaciji klevete 1577 (2007).
Zbog svega navedenog, u izostanku jasnih obrazloženja standarda Evropskog suda, usklađenosti sa Ustavom i izostanka navodenja komparativnih praksi, Vijeće izražava rezervu spram navedenih odredbi Nacrta zakona.
U odnosu na krivična djela koja se odnose na povredu časti i ugleda, a gdje se spominje javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti, gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda, javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda, Vijeće predložena rješenja, u slučaju opredijeljenja predlagača za noveliranje Krivičnog zakonika na način da se inkorporiraju krivična djela protiv časti i ugleda, u načelu, smatra primjerenim.
Podsjećamo, Ministarstvo pravde RS je Vijeću dostavilo Nacrt zakona 23. maja 2023. godine budući da je Vijeće, na osnovu Zakona o VSTV-u BiH, nadležno za davanje mišljenja na nacrte propisa koji mogu imati uticaja na pravosuđe.
Naveli su da imajući u vidu da dopis Ministarstva pravde RS nije sadržavao rokove i dinamiku planirane zakonodavne procedure, Vijeće se 31. maja 2023. godine obratilo dopisom Ministarstvu pravde RS kojim je ukazano da će Nacrt zakona biti predmetom odlučivanja VSTV-a BiH po ažurnoj proceduri.
U dopisu je naznačeno da je Vijeće kolektivni organ i da donošenje mišljenja Vijeća na nacrte zakona koji su od uticaja na pravosuđe podrazumijeva prethodno razmatranje pitanja na stalnim radnim tijelima Vijeća uz pripremne aktivnosti analize sadržaja Nacrta zakona, stoga je Vijeće davanje mišljenja na Nacrt zakona delegiralo kao tačku za razmatranje na sjednicu u junu 2023. godine.
Dodatna pojašnjenja u vezi sa datim Mišljenjem bit će prezentirana na sjednici Vijeća zakazanoj za 5. i 6. juli 2023. godine.
