VSTV utvrđuje činjenice o presudama za ubistvo Alme Kadić: Pitali smo zašto greške nisu ispravljene
Vrhovni sud Federacije BiH je nakon dvije žalbe na presudu Kantonalnog suda u Sarajevu donio svoju presudu u slučaju Eldina Hodžića, koji je brutalno i pred njenom porodicom, ubio Almu Kadić iz Sarajeva. Ovaj drugostepeni sud je donio odluku o smanjenju zatvorske kazne ubici s prvobitne 35-godišnje na 20-godišnju kaznu.
Šta kaže Vrhovni sud FBiH?
Obrazložili su da do ovakve odluke dolazi usljed propusta Kantonalnog suda u Sarajevu da ispravi grešku koju su napravili u prvostepenoj presudi. Kako navode, prvu presudu su poništili i pojasnili im da ne postoji kazna zatvora od 35 godina, nego samo dugotrajna kazna zatvora od 35 godina, što je kantonalni sud propustio ispraviti prilikom ponovnog donošenja prvostepene presude.
Istaknuli su i da oni (op.a. Vrhovni sud FBiH) nisu imali mogućnost da isprave tu pogrešku jer je na snazi "reformatio in peius", odnosno zabrana preinačenja na gore, s obzirom na to da, kako navode, Tužilaštvo KS nije podnijelo žalbu nego samo odbrana. Međutim, istina je da je tužilaštvo podnijelo žalbu na drugu prvostepenu presudu i da je samim tim Vrhovni sud FBiH imao mogućnost preinačiti kaznu u bilo kojem smjeru.
Na naše pitanje zbog čega smatraju da je na snazi zabrana preinačenja kazne na štetu počinioca, iz Vrhovnog suda FBiH su nam odgovorili ponavljanjem istih rečenica koje su već poslali u saopštenju i koje ne daju objašnjenje. Osim toga, odbili su nam dostaviti presudu i ranija rješenja Vrhovnog suda FBiH u ovom predmetu. Time su, uprkos tome što zakoni ne traže da ovakvi dokumenti budu skriveni, iz Vrhovnog suda FBiH pokazali maksimalnu netransparentnost prema javnosti i otvorili sumnje u njihov rad.
Šta kaže Kantonalni sud Kantona Sarajevo?
Kantonalni sud Kantona Sarajevo je na naš plastično jasan upit o tome ko je kriv što greška nije ispravljena, odgovorio vrlo konfuznim konstrukcijama i dijelovima iz presuda, koji su u potpunosti izvađeni iz konteksta. Međutim, iz njihovog odgovora se može zaključiti da na greške u predmetu gledaju drugačije u odnosu na to kako ih vidi Vrhovni sud FBiH . odnosno, da vrsta kazne (kazna zatvora ili kazna dugotrajnog zatvara) nije razlog umanjene presude Vrhovnog suda.
Kao razlog ukidanja prvobitne presude su naveli to što nije sadržavala "razloge o odlučnim činjenicama", a ne to što nije propisana kao "kazna dugotrajnog zatvora". Bez obzira na to šta je od to dvoje razlog, ostaje neodgovoreno pitanje - zašto greške nisu izmijenili u prvostepenoj presudi koju su donijeli drugi put nakon poništenja prvobitne i koju su identičnu ponovili umjesto da isprave greške.
Šta kaže VSTV?
U konačnici, zbog krajnje netransparentnosti Kantonalnog suda Kantona Sarajevo i Vrhovnog suda Federacije BiH, kao i njihovih necjelovitih odgovora na zahtjev javnosti da razjasne šta se dogodilo pa je brutalni ubica dobio mnogo manju kaznu od prvobitne, poslali smo upit i Visokom sudskom tužilačkom vijeću i Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a.
Od njih smo tražili da nam razjasne da li su se uključili u ovaj slučaj i da li će preispitati regularnost procesa. Odgovorili su da je "Ured disciplinskog tužioca ranije registrovao pritužbu po službenoj dužnosti kako bi utvrdio sve relevantne činjenice predmeta, vezano za navode o postupanju pravosudnih institucija u predmetu".
"Sudija u načelu ne odgovara 'za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti'. Funkcionalna nezavisnost sudija, u vezi njihove disciplinske odgovornosti, dalje je interpretirana u odlukama disciplinskih komisija. Imajući u vidu pomenuta ograničenja, ali i značaj odluke koju navodite u upitu, Ured je ranije registrovao pritužbu po službenoj dužnosti kako bi utvrdio sve relevantne činjenice predmeta, vezano za navode o postupanju pravosudnih institucija u predmetu", poručili su odgovoru na upit Klix.ba.
Za VSTV u ovom slučaju definitivno ima posla s obzirom na to da je, uprkos naporima javnosti da saznaju i razumiju predmet, u potpunosti ostalo nejasno ko je kriv za smanjenje presude, ko je trebao ispraviti pogrešku u presudi i zašto greška nikada nije ispravljena. Ovakva situacija u pravosuđu, koja izaziva sumnju u moguću korupciju i zataškavanje, predstavlja ozbiljan udarac povjerenju građana u pravosudni sistem. Kako to povjerenje ne bi u potpunosti bilo izgubljeno, preostane nam još da se nadamo u dobro odrađen posao u VSTV-u i UDT-u.
