Po njegovom mišljenju, predaja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji je historijska prekretnica za BiH.
"Samo jednom se podnosi aplikacija za članstvo u EU. Znamo da je to početak jednog procesa i da u tom procesu ima više etapa, ali krajnje je vrijeme za BiH da krene ovim putom. Smatram da ovo pokazuje da pristup EU funkcionira, ali također i da se opća zainteresiranost građana BiH da postanu dijelom EU sada provodi u konkretne korake“, naglasio je Wigemark za Večernji list.
Usvajanje mehanizma koordinacije nazvao je pozitivnim korakom.
"Najvažnije je da ste u mogućnosti donijeti zajedničku odluku i da imate evidenciju o svim interesima. Razumijem da su se sada usuglasili oko glavnih principa i da su svi suglasni oko toga da se neće zadirati u ustavne ovlasti. Mi se slažemo s tim. Ovaj mehanizam ne bi trebao biti instrument da se mijenja ustavno ustrojstvo ove zemlje, ali mora odražavati to ustrojstvo – državu, entitete i kantona", kazao je i dodao kako razumije da je glavni problem kako kantone uključiti u ovaj proces.
Upitan može li pitanje pristupa BiH EU biti razlog ili povod za unutrašnje političke obračune u zemlji, istaknuo je da ako postoji jedno pitanje oko kojeg se svi slažu to je da BiH treba imati evropsku perspektivu i svi u okviru svojih nadležnosti trebaju raditi na tome da se BiH priključi Evropskoj uniji.
"Bit će potrebne određene promjene, neki zakoni će se morati mijenjati. EU je potrošila puno vremena na provedbu presude 'Sejdić i Finci', a postoje i mnoga druga pitanja koja treba rješavati. Treba ići korak po korak“, naglasio je.
Govoreći o reformskoj agendi, kazao je kako je ona zapravo, odgovor na pitanja ekonomije jer je ekonomija u BiH zapala u slijepu ulicu te da je ona bila svojevrsni odgovor i na proteste koji su se događali prije dvije godine širom zemlje.
Po njegovom mišljenju, BiH mora reformirati ne samo tržište rada, već cjelokupnu ekonomiju.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
