Za dvije godine BiH napustilo više od 620 ljekara, nedostaju nam pedijatri, hirurzi, patolozi...
Tačna evidencija ljekara koji su napustili Bosnu i Hercegovinu ne postoji, međutim prema podacima koje smo dobili od predsjednika Ljekarske komore Federacije BiH Haruna Drljevića, našu zemlju je samo u 2018. napustilo 267 ljekara.
Godinu ranije taj broj je bio veći jer su našu zemlji napustila 362 ljekara s područja Federacije BiH i njima je od nadležnih kantonalnih ljekarskih komora izdata "etička saglasnost" za odlazak u inozemstvo.
Ovi brojevi bi mogli biti i veći, jer prema Drljevićevim riječima, određeni broj doktora medicine po okončanju fakulteta odmah odlazi iz države, čak se i ne prijavi u ljekarsku komoru.
Poseban je problem što iz BiH odlazi najmlađi i najsposobniji kadar, odnosno svršenici medicinskih fakulteta i mladi specijalizanti koji bi za okvirno 10-15 godina trebali preuzeti zdravstveni sistem.
Prosjek starosti ljekara 57,8 godina Analiza predsjednika Ljekarske komore FBiH pokazuje i da ljekarski kadar čine vremešni ljekari s prosjekom od 57,8 godina.
Kao najčešći razlog za odlazak iz BiH ljekari navode prvenstveno niske plaće i loš socijalno-statusni položaj doktora medicine u bh. društvu. Tu su još i nemogućnost stručnog profesionalnog usavršavanja i napredovanja u zdravstvenim ustanovama u kojima rade, preopretećenost poslom, česti fizički i verbani napadi, neadekvatni uslovi rada, mobing na radnom mjestu, loše uređen zdravstveni sistem...
Prošlogodišnji sporazumi koje su sindikati zdravstva postigli s kantonalnim vladama o povećanju plaća ljekarima su predstavljali kratkoročno rješnje, s obzirom na to da su se stvorili novi problemi.
Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH od zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH traži da usvoje izmjene Zakona o radu i tako im omoguće da u što kraćem periodu dobiju ponovo reprezentativnost i potpišu kolektivne ugovore.
"Položaj ljekara ove godine je dodatno usložnjen nerazumnim sudskim odlukama u pojedinim kantonima i nerazumno sporom reakcijom nadležnog federalnog ministarstva, vlade i pojedinih zastupnika. Mi smo 2018. potpisali doktorske kolektivne ugovore, a računali smo da ćemo 2019. iskoristiti za poboljšanje pozicije cijelog građanstva koje ovisi o ljekarskoj usluzi, međutim sada smo se ponovo počeli baviti samim sobom", rekao nam je predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Rifat Rijad Zaid.
Upravo potpisivanje spomenutih sporazuma za ljekare je predstavljalo određenu svjetlost na kraju tunela, a tadašnje poboljšanje stanja u oblasti zdravstvenog sistema dovelo je do nešto manjeg broja ljekara koji su napustili BiH. Međutim, Zaid se boji da bi u 2019. godini taj problem ponovo mogao biti izražen.
"Ova godina je ponovo počela problemima vezanim za potpisivanje kolektivnih ugovora, jer je našem sindikatu oduzeta reprezentativnost. Bojim se da je to ponovo znak ljekarima da napuste ovu zemlju, jer očito nisu potrebni. Koliko god ovo suludo izgledalo, ja mislim da se takva poruka šalje ljekarima", naglašava Zaid.
On navodi da će ljekari uvijek odlaziti iz BiH i svake druge zemlje, ali da je taj broj potrebno svesti na najmanju moguću mjeru, zajedničkim djelovanjem sindikata doktora i predstavnika vlasti koji kreiraju zakonska rješenja te bolju stvarnost i budućnost za zdravstveni sistem.
BiH treba duplo više ljekara od trenutnog broja Drljević ističe da je standard država Evropske unije 362 ljekara na 100.000 stanovnika, a BiH ima okvirno 160 ljekara na 100.000 stanovnika.
Kada je riječ o Federaciji BiH tu trenutno djeluje 5.200 ljekara, a da bi zdravstveni sistem zadovoljavao evropske standarde potrebno je da ovaj broj bude duplo veći.
U protekle dvije godine svi ljekari koji su bili na tržištu rada, prema Zaidovim riječima, su zaposleni, međutim, kapacitet zdravstvenog sistema je oslabljen upravo zbog ranije spomenutog problema odlaska doktora medicine.
U ovom trenutku naša zemlja vapi za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima, psihijatrima i ovaj problem je izražen već nekoliko godina te se nerijetko dešava da pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima moraju čekati na specijalističke preglede.
S problemom odlaska ljekara susreću se sve zemlje regije i Evropske unije, među kojima je i Njemačka čiji doktori medicine bolje uslove rada i veće plaće dobijaju u skandinavskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama.
Po principu "spojenih posuda" ljekari iz BiH, Hrvatske i Srbije odlaze u razvijene evropske zemlje, ali i znatno bližu Sloveniju koja na ovakav način dopunjuje lične nedostatke odlaskom domaćeg kadra.
