Za muslimane, katolike, pravoslavce, jevreje i "ostale" po pet slobodnih dana za praznike
Vjerski praznici za muslimane u BiH raspoređeni su tako da svi zaposleni imaju pravo na dva neradna dana za Ramazanski bajram, dva dana za Kurbanski bajram i jedan dan u toku godine prema ličnom izboru vjernika, a u povodu rođenja poslanika Muhameda ili Nove hidžretske godine.
Pripadnici katoličke vjeroispovijesti imaju pravo na jedan slobodan dan za Bogojavljenje, jedan dan za Tijelovo, jedan dan za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, jedan dan za Sve Svete i jedan dan za Božić.
Pravoslavni vjernici neće raditi jedan dan za Božić, jedan dan za Svetog arhiđakona Stefana, za Veliki petak, Vaskrs i jedan dan za Duhove.
Pet slobodnih dana imati će i pripadnici jevrejske vjere i to jedan dan za Sukot, jedan dan za Šavuot, za Pesah, za Roš Hašanu (Nova godina) i jedan dan za Jom Kipur (Dan pomirenja).
U prijedlogu Zakona stoji i da će pripadnici ostalih vjera u Bosni i Hercegovini imati pet dana za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Zaposlenik će, ako Prijedlog zakona bude usvojen, imati pravo na naknadu plate, odnosno plaćeno odsustvo za vrijeme vjerskih praznika.
"Ukoliko priroda djelatnosti, odnosno tehnologija procesa rada zahtijeva neprekidan rad, Vijeće ministara BiH, odnosno vlade entiteta i Brčko distrikta BiH ili drugi nivoi vlasti, u skladu sa svojim nadležnostima, mogu odrediti koje institucije, organi, organizacije, preduzeća i drugi oblici organizovanja za obavljanje djelatnosti i usluga su dužni raditi i u kojem obimu na dane praznika utvrđene ovim zakonom", stoji u Članu 4. Prijedloga zakona.
Ističe se da će da entiteti Federacija BiH i RS, kao i Brčko distrikt BiH uskladiti s ovim zakonom svoje propise o praznicima i neradnim danima kojima, prema svojim potrebama i specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane u entitetu, odnosno u Distriktu i odrediti prava u vezi s odsustvovanjem s posla u te dane.
