Uoči izbora
60

Za pola godine iz SDA se izrodile tri nove stranke: Između ambicija i političkog pluralizma

Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Za samo pola godine, tačnije od septembra 2017. pa do marta ove godine, iz Stranke demokratske akcije (SDA) nastale su tri nove stranke. Novoformirane stranke u vrhu SDA su okarakterizirali kao "čišćenje nezdravih dijelova", dok je kadar koji je napustio SDA poručio da je to učinio zbog neslaganja u vezi s pristupom ključnim pitanjima, poput kriminala, korupcije i razvoja.

Jedna od stranaka u kojoj je u posljednjoj godini bilo najviše turbulenicija je SDA. Nezadovoljstvo u stranci prvo je počela iznositi grupa zastupnika u državnom parlamentu i to Senad Šepić, Sadik Ahmetović i Salko Sokolović koji su konačno i istupili iz stranke te u septembru prošle godine formirali Nezavisni blok.

Taj trend je nastavio premijer Kantona Sarajevo u tehničkom mandatu Elmedin Konaković koji je također napustio stranku te formirao svoj politički pokret Narod i pravda.

Treća politička stranka koja se u kratkom roku izrodila iz SDA je Pokret demokratske akcije (PDA) koji je nastao u Tuzlanskom kantonu, tačnije Banovićima, a kao rezultat neslaganja bivšeg potpredsjednika SDA Mirsada Kukića i rukovodstva stranke te uvođenja povjereništva u kantonalni odbor SDA u Tuzli.

Hoće li se formiranje novih stranaka iz krila SDA odraziti na izborni rezultat

"Svugdje u svijetu takvo osipanje u tako kratkom vremenu, pred izbore, odrazilo bi se na izborni rezultat. Da li će to i u slučaju SDA biti tako teško je prognozirati, jer mi smo specifikum u svemu", prokomentarisao je za Klix.ba profesor i politički analitičar Esad Bajtal.

Ipak, iz SDA su poručili da formiranje novih stranaka, koje su izašle iz krila SDA, neće utjecati na izborni rezultat te stranke.

"Kada tako kažu, ništa drugo mi ne pada na pamet nego izborni inžinjering koji je svojstven svim etnonacionalnim strankama pa i SNSD-u. To se vidi po oštrom protivljenju nekih stranaka kada je riječ o uvođenju videonadzora i skeniranju glasačkih listića na izborima. Tako bez obzira na to da li se članstvo neke stranke osipa ili se formiraju neke nove stranke, to ne mora značiti da će se sve odraziti na izborni rezultat, naročito ako su stranke sklone izbornom inžinjeringu", dodaje Bajtal.

Razlozi napuštanja stranke

Osipanje članstva i nastajanje novih stranaka je sastavni dio političkog i demokratskog života. Ipak, profesor Bajtal smatra da tu nije riječ samo o idejnim sukobima.

"Tu je riječ o interesnim igrama. Do unutarstranačkih podjela najčešće dolazi kada u djelidbi unutarstranačkog kolača pojedinci ili grupe nisu dobili ono što su očekivali. Ta osipanja treba promatrati s moralnog, idejnog, pragmatskog i s interesnog stanovišta. Ovdje nemamo političkih partija, već interesne grupe. Pa poslije izbora prolaze mjeseci, čak i više od godine, dok se vlast ne formira, jer se stranke bore za raspodjelu javnih preduzeća i kontrolu nad njima preko nadzornih i upravnih odbora", naglašava Bajtal.

Nameće se pitanje plaši li se SDA izbornog rezultata novoformiranih stranaka s obzirom na demoniziranje kadra i pokreta nastalih iz SDA.

"Ne možemo zanemariti postojanje paničnog straha u vrhu SDA da će novoformirane stranke pred izbore ogoliti istinu koju su ponijeli iz SDA, jer znaju mnogo o svim poslovima kao bivši kadar te stranke. Nažalost, u BiH općenito na sceni imamo predizborne borbe koje se zasnivaju na blaćenju drugog, bez ikakvih ideja. Jer kad bi se građanima nudile ideje, ovdje bi bilo neke šanse za razvoj, napredak", poručuje Bajtal uz napomenu da ne treba odbaciti ni mogućnost da sve stranke proistekle iz SDA poslije izbora s bivšom maticom formiraju koaliciju.