Za razliku od sarajevskog SDP u Tuzli je za izmjene pondera 2: Izgubili smo pola milijarde KM

Kada je 2006. godine donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, Hadžić podsjeća da je rečeno da će se 2010. donijeti analiza koja će uzeti u obzir efekte dotadašnje primjene zakona i predložiti njegove eventualne izmjene.

"Analize na federalnom nivou nije bilo, ali smo mi 2010. u Skupštini TK jednoglasnom odlukom tražili da se uđe u proces izmjene tog zakona. Danas smo svjedoci da je Predstavnički dom na sjednici održanoj 24. januara izglasao novi izmijenjeni Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, i uvjeren sam da će i dovoljan broj delegata Doma naroda glasati za izmjene na sjednici kada tačka bude uvrštena u dnevni red. Očekujem da će to biti na sutrašnjoj sjednici, a ja ću kao delegat SDP-a s područja TK glasati za izmjene", naglasio je Hadžić.

Prema njegovim riječima, za TK su izmjene prevashodno važne jer se ispravlja nepravda prema kantonu koja traje od 2006. godine. Prema analizama Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kako je Hadžić istaknuo, ta regija naše zemlje na godišnjem nivou gubi više od 30 miliona maraka, što u konačnici iznosi okvirno 500 miliona KM, zaključno sa 2021.

"Drugo, izdvajanja u socijalnom sektoru, izdvajanja prema borcima, budžetskim i svim drugim korisnicima, moraju biti na nivou kako je to u Sarajevskom kantonu. Mislim da je glavna poruka koju šaljemo izmjenom zakona da razvoj mora biti ravnomjeren u cijeloj državi i da izdvajanja za sve kategorije moraju biti ravnomjerna u svim kantonima, odnosno državi BiH", navodi Hadžić.

Šta treba učiniti prije zvaničnog usvajanja izmjena zakona

Njegovo mišljenje dijeli i stranački kolega, univerzitetski profesor i premijer TK Kadrija Hodžić, koji je s ekonomske strane pojasnio šta bi trebalo učiniti prije zvaničnog usvajanja izmjena zakona.

On navodi da se analizom navedenog zakona još 2015. godine, došlo do zaključka o neravnomjernoj raspodjeli prihoda od indirektnih poreza po kantonima FBiH, a posebno je bio sporan član koji govori o "posebnim rashodovnim potrebama" za neke kantone.

"Nažalost, ove primjedbe tada nisu ozbiljno shvaćene, pa je dalji tok odgovora na ovo pitanje pretvoren u oštru, često i (ne)principijelnu političku debatu. Nedostatak međusobnog razumijevanja u tumačenju šta kome (kantonima) zaista pripada doveo nas je do prelomne tačke izražene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH po kojoj se ponder 1,965 za KS odokativnom metodom smanjuje na 1,5 a narednih godina na 1,4 i 1,3. Principijelno je napravljena shema 'pravilnije' raspodjele, ali je ostao gorak ukus načina na koji se došlo do novih pondera, budući da nisu uzeti u obzir prijedlozi predstavnika KS da osnovna mjerila budu, ostvarena potrošnja i GDP, trenutni zakonski kriteriji su drugačiji", navodi Hodžić.

Sa stanovišta Kantona Sarajevo, Hodžić navodi da ovi prijedlozi možda i jesu principijelni, ali se trebaju uvažiti i primjedbe drugih kantona da potrošnja, uz socijalni princip raspodjele, može biti relevantno mjerilo samo ako se tumači na način stvarnog nastanka potrošnje određeno brojem stanovnika, a ne principom potrošnje prema registraciji firmi s obzirom da su sjedišta javnih preduzeća registrovana u tom kantonu.

"Dakle, kao ovo i svako drugo mjerilo bi moglo biti problematizirano. Upravo stoga, poreska politika i jeste uvijek sporno političko pitanje, tako da nema savršenog poreskog modela pa ni u oblasti javnih prihoda koji su namijenjeni kantonima FBiH. Do problema je, po mom mišljenju, došlo iz dva razloga: prvog, da nikada nismo utvrdili regionalnu politiku kojom bi se rješavali probleme neravnomjernog regionalnog razvoja (dakle razvoja kantona) i drugog, da nismo konstruisali model održivog finansiranja glavnog grada Sarajeva, odnosno da je 'problem' grada vezano za Sarajevski kanton", ističe tuzlanski premijer.

Primjera radi, kako navodi ovaj profesor iz oblasti ekonomije, Zakonom o pripadnosti javnih prihoda otvorena je stavka finansiranja glavnog grada Sarajeva sa 0,25 posto iz ukupnog koeficijenta raspodjele koji pripada kantonima (51,48 - 0,25 posto), te iznos novčanih sredstava nakon preračuna pao na teret pondera KS, na koji način je ponder KS, sa 2, umanjen na 1,965.

"E sad, tu nastaje problem za grad Sarajevo izražen pitanjem šta poslije smanjivanja pondera za KS. Ovo pitanje bismo morali rješiti prije nego što izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda stignu do Doma naroda. Rješenje bi, naprimjer moglo ići u pravcu da finansiranje grada riješimo na nivou ukupnih indirektnih prihoda FBiH prije raspodjele po kantonima. Druga korekcija bi podrazumijevala uvažavanje pariteta kupovne moći, koji se razlikuje od kantona do kantona", nastavlja Hodžić.

Treća korekcija, kako je on zaključio, govori u prilog izmjena stavki o vanjskom zaduživanju na način da se otplate kredita realizuju prema mjestu korištenja kredita.

"I najzad, bilo bi važno osnovati fond za nerazvijene kojim bi rješavali pitanja regionalnog razvoja. Naravno, ne smijemo dozvoliti nikakve političke animozitete između kantona, naročito u vrijeme aktuelnih izazova političke održivosti BiH", zaključio je Hodžić.