Za razliku od susjeda Bosna i Hercegovina još uvijek nije regulisala tržište kriptovaluta
Znatan broj građana BiH uložio je novac u virtuelne valute ili kriptovalute, međutim, zbog nedostatka zakonske regulative nije jednostavno povući zarađena sredstva kroz trgovinu kriptovalutama ili rudarenjem. S tim u vezi kontaktirali smo entitetske institucije, odnosno ministarstva finansija tražeći informaciju da li će u dogledno vrijeme država ili njeni entiteti regulisati spomenutu oblast.
"Trenutno se rade neke studije i dokumenti, tako da će se vjerovatno nekad u nekom narednom periodu raditi na tome u kojem obliku, odnosno ide se u smjeru regulisanja kriptovaluta", rekli su nam iz Ministarstva finansija Republike Srpske.
Istakli su da su već imali nekoliko upita vezano za kriptiovalute, ali pošto ta oblast još uvijek nije regulisana, svima su kazali, bankama, kompanijama i pojedincima, da u tom smislu rade na svoju vlastitu odgovornost.
"Nema nikakvog nacrta zakona, tek traju pregovori sa supervizorima, nema materijala, to su razmišljanja, pregovori, rade se studije, ali nema radnog materijala", dodali su.
U maju ove godine iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH kazali su nam da upotreba i rad s kriptovalutama nisu uređeni važećom zakonskom regulativom u Federaciji BiH.
Iz Ministarstva finansija Federacije BiH nismo dobili informaciju da je u tom smislu napravljen bilo kakav pomak.
Državni zakoni ne prate razvoj tržišta kriptovaluta i većina onih koji su uložili određene iznose novca kroz direktnu kupovinu ili "rudarenje" suočava se s blokadama bosanskohercegovačkih banaka prilikom transakcija, odnosno povlačenja novca s kripto berzi.
Rudarenje je postupak provjere svake transakcije kriptovalutama, tako da se rješavaju složeni algoritmi u zamjenu za novostvorene kriptovalute. Rudar (miner) jeste osoba koja na takav način stekne vlasništvo nad novonastalom kriptovalutom.
Nejasno je, ako već naše vlasti nisu u stanju samostalno napisati zakon o virtuelnim valutama, zašto ne iskoriste iskustva Hrvatske ili Srbije, koje su u tom smislu napravile pomak.
Stanje u Srbiji i Hrvatskoj
U Srbiji se kupovina ili držanje kriptovaluta ne oporezuje, oporezuje se samo prodaja. Tada je datum nastanka obaveza za porez zapravo datum prodaje i datum kada novac legne na račun. Tačnije, od tada počinje da teče period od 30 dana za podnošenje poreske prijave.
Plaća se porez na kapitalnu dobit, koji iznosi 15 posto, on se plaća na razliku cijene za koju ste stekli/kupili kriptovalutu i cijene za koju ste prodali kriptovalutu. U tom smislu porez će plaćati i oni koji se bave "rudarenjem" kriptovaluta.
Srbija je u decembru prošle godine donijela Zakon o digitalnoj valuti, koji se primjenjuje od juna 2021. godine, a kojim se uređuje oblast kriptovaluta s ciljem zaštite privrede i građana.
Konkretno, oporezivanje kriptovaluta u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama, zavisi od toga kako je neko stekao virtuelnu valutu. Transakcije kriptovalutama u Hrvatskoj su oslobođene plaćanja PDV-a.
Ako osoba u sklopu svoje poslovne aktivnosti proda kriptovalutu, takav prihod se smatra poslovnim prihodom i bit će oporezovan porezom na dohodak od samostalne djelatnosti, dok će u slučaju da je riječ o pojedincu koji trguje kriptovalutama, izvan poslovne aktivnosti, platiti porez na dohodak na osnovu kapitalnih dobitaka, jer se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute.
Dohotkom po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se razlika između prodajne cijene (prihoda) utvrđene prema tržišnoj vrijednosti i njene nabavne vrijednosti. Dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka oporezuje se stopom od 10 posto + prirez.
U Hrvatskoj se stjecanje kriptovaluta putem operacije rudarenja smatra stjecanjem određene vrste prihoda i oporezuje se u zavisnosti od statusa osobe koja rudari.
