Ostali spavaju
146

Za šest mjeseci samo sedam državnih zastupnika uputilo prijedloge novih zakona

Piše: Ervin Mušinović
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Već pola godine zakonodavna vlast na nivou države Bosne i Hercegovine ne funkcioniše, a u tom periodu samo sedam državnih zastupnik auputilo je prijedloge novih zakona.

U proceduri se trenutno nalaze 24 prijedloga zakona, ali većina njih je iz ranijeg mandata koji čekaju da se državni parlamentarci napokon uozbilje i počnu raditi svoj posao za koji redovno dobijaju plaću.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ima 42 člana, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.

Osim što ne dolaze na redovne sjednice, kojih doduše ni nema jer ih predsjedavajuća Borjana Krištio i ne zakazuje, izabrani zastupnici nisu se pokazali naročito aktivnim ni kada je riječ o predlaganju zakona ili izmjena i dopuna već postojećih zakona.

Naime, državni zastupnici imaju mogućnost da u parlamentarnu proceduru upute prijedloge zakona ili izmjena i dopuna zakona, a u periodu od šest mjeseci to su za sada samo učinili zastupnici Damir Arnaut (SBB), Mirjana Marinković-Lepić (NS) i Predrag Kojović (NS) zajedno, Aida Baručija (Nezavisni blok) i Saša Magazinović (SDP), Šemsudin Mehmedović (SDA), Jasmin Emrić (A-SDA) također zajedno.

U prijevodu to znači da se samo sedam državnih zastupnika, od 42 izabrana na prošlogodišnjim izborima, u proteklih pola godina bavilo zakonodavnim aktivnostima. Njih sedam ukupno je predložilo pet prijedloga izmjena i dopuna postojećih zakona od čega je jedan prijedlog preuzet iz ranijeg mandata.

Marinković-Lepić i Kojović u proceduru su uputili Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. Prema podacima iz Parlamentarne skupštine BiH, njih dvoje su Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima zapravo preuzeli od zastupnice iz mandata 2014.-2018. godine Maje Gasal-Vražalice, a koja je ovaj akt uputila u proceduru 16. juli 2018. godine.

Barčija je u proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Arnaut je predložio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine dok su zastupnici Magazinović, Mehmedović i Emrić u parlamentarnu proceduru uputili Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Nikakvu zakonodavnu aktivnost u proteklih šest mjeseci nisu imali:

Safet Softić (SDA), Alma Čolo (SDA), Šemsudin Dedić (SDA), Halid Genjac (SDA), Nermin Mandra (SDA), Edin Mušić (SDA), Nikola Lovrinović (HDZ), Predrag Kožul (HDZ), Darijana Filipović (HDZ), Borjana Krišto (HDZ), Mijo Matanović (HDZ), Zukan Helez (SDP), Enver Bijedić (SDP), Nada Mladina (SDP), Nermin Nikšić (SDP), Dženan Đonlagić (DF), Zlatan Begić (DF), Vlatko Glavaš (DF), Edita Đapo (SBB), Mirsad Kukić (PDA), Staša Košarac (SNSD), Snježana Novaković-Bursać (SNSD), Dragan Bogdanić (SNSD), Vojin Mitrović (SNSD), Obren Petrović (SNSD), Nebojša Radmanović (SNSD), Mira Pekić (PDP), Branislav Borenović (PDP), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Nenad Nešić (DNS) i Jakov Galić (SP).

U Zastupničkom domu PSBiH još se nalaze Denis Zvizdić, Adil Osmanović, Mirko Šarović i Dragan Mektić, a koji također nisu imali nikakvih zakonodavnih aktivnosti što se može opravdati time da se još uvijek nalaze na pozicijama predsjedavajućeg i ministara u Vijeću ministara BiH.

Kako smo jučer pisali, državni zastupnici uprkos tome što već pola godine ništa ne rade uredno su za svoj nerad primali plaće, paušale i naknade čak i u visini do šest prosječnih plaća isplaćenih u BiH. Za samo četiri mjeseca na račune državnih parlamentaraca iz džepova građana Bosne i Hercegovine uplaćeno je čak 750.763 KM.

Informacije iz Parlamentarne skupštine BiH govore kako se trenutno u proceduru nalaze 24 prijedloga zakona od kojih je većina iz ranijih mandata državne zakonodavne vlasti. Najveći broj zakona (18), a koji nisu razmatrani, uputilo je Vijeće ministara BiH. U proceduri se nalazi i jedan zakon iz 2013. godine, a riječ je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zaštiti tajnih podataka.