Zahiragić podnio inicijativu da se preimenuje Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu

On je kazao da, u uslovima negiranja bosanskog jezika u dobrom dijelu regiona, ali nažalost i na značajnom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, ovaj dan bi nam trebao i morao biti veoma značajan.

"Prvi poznati rječnik na ovim prostorima je upravo Uskufijev rječnik bosanskog jezika iz 1631. godine. Kroz historiju je bilo mnogo nasrtaja na bosanski jezik kroz različite faze okupacija Bosne i Hercegovine. Čak i u vrijeme zajedničke nam države, pa i sveopćeg bratstva i jedinstva, mi nažalost nismo imali pravo na svoj maternji jezik. Suvišno je govoriti o značaju maternjeg jezika za jedan narod i državu", napisao je Zahiragić.

Kako navodi Zahiragić, maternji jezik je puno više od običnih riječi i jezičkih pravila, on je identitet i kultura jednog naroda, radi svega onoga što je na tom jeziku zabilježeno i napisano.

"Nažalost, bosanski jezik ni u samom Sarajevu nije dovoljno dobro pozicioniran i sistemski postavljen. Naprimjer, u sklopu Univerziteta u Sarajevu postoji "Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu". Koji jezik? Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje se obrazuju jezički kadrovi, odsjeci se zovu Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik i Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine", navodi Zahiragić.

Istako je da Institut nije obrazovna ustanova, nego naučna, pa bi se kao takva morala orijentisati na naučnu izgradnju, zaštitu i međunarodno pozicioniranje bosanskog jezika.

"Drugi zvanični jezici u BiH imaju takve naučne ustanove, kako u samoj BiH, tako i na visokoškolskim ustanovama u regionu, pa su u tom smislu više nego dobro etablirani i zaštićeni. Uostalom, u Sarajevu skoro svi se izjašnjavaju da govore bosanski jezik, bez obzira kojoj nacionalnosti pripadali", ističe Zahiragić.