Zajedničko tržište vs. Otvoreni Balkan: Ko će predvoditi regionalnu ekonomsku integraciju - Berlin ili Beograd?

Potpisivanju Deklaracije o zajedničkom tržištu su prisustvovali i podržali je njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i drugi najviši zvaničnici EU. Merkel je tada izjavila da je riječ o "značajnom postignuću, u trenutku kada su ekonomije u Evropi pod pritiskom".

Bosna i Hercegovina je ipak zvanično pristupila zajedničkom tržištu tek nekoliko mjeseci nakon samita u Sofiji, kada je 11. marta 2021. Predsjedništvo BiH ovlastilo predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju da potpiše Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu.

Kako saznajemo, razlog za ovo kašnjenje jeste otpor člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je preferirao da Srbija bude predvodnik ekonomske integracije regiona, ali je na kraju popustio pod pritiscima iz Brisela i odobrio potpisivanje ovog dokumenta.

Da ta priča nije gotova pokazalo se prije nekoliko dana, kada su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale, bez učešća EU, novi sporazum koji je nazvan "Otvoreni Balkan" (kao novo ime za "Mini Šengen"). U pratećem autorskom članku, povodom ove inicijative, Vučić je kritikovao EU zbog odsustva jasne strategije EU za Zapadni Balkan, profilirajući inicijativu kao alternativu evropskom putu regiona. Priklanjanje Albanije i Sjeverne Makedonije tumači se kao vid njihovog protesta prema EU, jer ovim državama, zbog unutrašnjih neslaganja u EU, nije omogućen napredak na putu integracije.

Crna Gora, Kosovo i BiH se nisu priključili "Otvorenom Balkanu", a premijer Kosova Albin Kurti kazao je da "Otvoreni Balkan" otvara regiju za utjecaj Rusije i Kine, a na sličnom fonu je i član Predsjedništva Šefik Džaferović, koji je kazao da Bosna i Hercegovina i druge države trebaju realizirati potpisani sporazum iz Sofije.

"Ušli smo u taj proces pod pokroviteljstvom EU i u skladu s dobrom regionalnom saradnjom koja je potrebna za naš evropski put, dakle nećemo učiniti ništa što je zamjena za naš evropski put", kazao je Džaferović.

Također, državni sekretar Njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger tokom nedavne posjete Predsjedništvu BiH kazao je da "Otvoreni Balkan"/"Mini Šengen" nije dio Berlinskog procesa, odnosno da Njemačka podržava provođenje sporazuma sa samita Berlinskog procesa iz Sofije.

Očigledno je da je pitanje regionalne ekonomske integracije dobilo i svoju političku dimenziju te je na sceni svojevrsno takmičenje Berlina i Beograda za liderstvo u ovom procesu.

Paradoksalno, jedan od zagovornika ulaska BiH u "Otvoreni Balkan", pored Dodika, jeste predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, koji je već potpisao Deklaraciju o zajedničkom tržištu iz Sofije.

Zašto zagovara pristupanje Vučićevoj inicijativi, kada Vijeće ministara, na čijem je čelu, nije implementiralo ni Sporazum iz Sofije, ostaje pitanje na koje Tegeltija mora dati odgovor bh. javnosti. Također, otvara se i strateško pitanje zašto bi BiH, pored Sporazuma iz Sofije, koji uključuje EU i svih šest država regije, ulazila u "Otvoreni Balkan", koji realiziraju samo tri države i to bez saradnje s EU.

Ekonomska dimenzija

U Deklaraciji o zajedničkom tržištu iz Sofije, koji je potpisala i BiH, države Zapadnog Balkana su se obavezale na jaču ekonomsku saradnju, zasnovanu na pravilima i standardima koji važe u EU.

Cilj je, kaže se u deklaraciji, realizacija 4 osnovne slobode kretanja: ljudi, kapitala, robe i usluga, na tržištu ZB, koje ima oko 18 miliona ljudi. U Deklaraciji se navodi da je ovo samo korak ka konačnom cilju – integraciji u jedinstveno tržište EU.

Oblasti saradnje, u kojima će se razviti nove poslovne prilike su trgovina, mobilnost, energetika, saobraćaj i digitalna infrastruktura.

U deklaraciji države Zapadnog Balkana se obavezuju i da će:

1. Proširiti zelene koridore i zelene trake kako bi se smanjili zastoji kamiona s robom na granicama za 70% u odnosu na trenutno stanje;

2. Proširiti mrežu međusobnog priznanja programa kada je riječ o robi i uslugama, uključujući certifikate i rezultate testiranja za industrijske i poljoprivredne proizvode, profesionalne kvalifikacije i licence u oblasti turizma, finansijskim uslugama i drugim uslužnim sektorima;

3. Implementirati slobodu kretanja za studente, istraživače i profesore, kao i sve pojedince, kako bi se uklonile radne dozvole za međukompanijske transfere i provajdere;

4. Privući vodeće investicije u održive regionalne lance vrijednosti;

5. Smanjiti troškove regionalnog platnog prometa i pripremiti države za pristup jedinstvenom platnom prostoru Eura (SEPA);

6. Podržati regionalni inovacijski ekosistem i uključiti ga u evropske nabavljačke lance kako bi se ohrabrila regionalna digitalna transformacija, razvoj vještina, te zelena i cirkularna ekonomija, naročito na polju uspostave regionalnog inovacijskog fonda;

7. Osigurati fiksni širokopojasni pristup internetu za najmanje 95% u svakoj od država; pokriti najmanje jedan glavni regionalni koridor 5G mrežom do kraja 2025. i ključne industrijske gradove u svakoj od država ZB do kraja 2023;

8. Uspostava roaming-free prostora u regionu i smanjenje troškova roaminga u komunikaciji između Zapadnog Balkana i EU;

Prema projekcijama koje su iznesene u deklaraciji, tržišna integracija bi mogla donijeti dodatni rast regionu od oko 6,7% BDP-a, a navedeno je da će ciljevi Zajedničkog tržišta biti facilitirani investicijama u proizvodni sektor i infrastrukturu, koje su predviđene Ekonomskim i investicionim planom EU za ZB vrijednim 9 milijardi eura.