Zakon kaže da je Dodikov poziv da momci iz entiteta RS služe vojsku u Srbiji - krivično djelo
Naime, on je iznio želju da se nađe način kako bi mladići iz Republike Srpske služili vojni rok u Srbiji, čime bi, kako je rekao, stimulisali mlade da se vrate sa stečenim iskustvom, uz mogućnost bržeg zapošljavanja i drugih privilegija.
No, ono što se iz ovog prijedloga nameće kao problematično jeste potencijalno kršenje Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, te krivične posljedice koje ovakvo ponašanje može izazvati.
Naime, Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine jasno zabranjuje državljanima BiH, uključujući i one sa dvojnim državljanstvom, da služe vojni rok ili se obučavaju u stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama. Član 51 ovog zakona eksplicitno postavlja zabranu takvih aktivnosti, a prekršaj ovog zakona povlači ozbiljne posljedice, uključujući zatvorske kazne.
Prema Krivičnom zakonu BiH, član 162.b, za organizovanje ili mobilizaciju ljudi s ciljem pridruživanja stranim vojnim formacijama predviđena je kazna zatvora od najmanje osam godina. Oni koji se sami odluče pridružiti takvim formacijama suočavaju se s kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Ovdje se jasno postavlja pitanje: šta je zapravo Dodik predložio? Podsticanje na služenje vojnog roka u zemlji koja nije BiH, u ovom slučaju Srbiji, nesumnjivo implicira potencijalno krivično djelo – organizovanje ili pridruživanje stranoj vojnoj formaciji, što je zakonom zabranjeno. Dodikovo insistiranje na ovom prijedlogu može se tumačiti kao direktna incitacija na kršenje zakona, a to bi moglo imati ozbiljne posljedice po sve uključene strane, uključujući i mladiće koji bi se odlučili odazvati ovom pozivu.
Pored pravnog aspekta, ovaj prijedlog nosi i političke i sigurnosne implikacije. Pozivanje na vojnu saradnju i jačanje vojnih kapaciteta Srbije u kontekstu Republike Srpske, koja nije država, može dodatno eskalirati tenzije u regionu. Ovakvi potezi mogu se doživjeti kao pokušaj destabilizacije Bosne i Hercegovine, uz potencijalne negativne reakcije susjednih država i međunarodne zajednice.
Dodik je u više navrata isticao da je za njega ključna podrška Srbiji, ali ovaj prijedlog, koji podrazumijeva uključivanje mladih ljudi iz BiH u vojne strukture druge države, iznosi prijetnju daljnjim destabilizacijama. Jasno je da ovo nije samo političko pitanje, već i pravno pitanje koje zahtijeva ozbiljnu reakciju nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini. Ukoliko bi Dodik i njegovi saveznici nastavili s promoviranjem ovakvih ideja, mogao bi se suočiti s ozbiljnim pravnim posljedicama.
Na kraju, nije na odmet podsjetiti da ovakvo ponašanje nije samo kršenje zakona, već može imati i ozbiljan sigurnosni uticaj na stabilnost čitave regije. Kada se vodi politika koja naginje prema vojnim formacijama, bez obzira na zakonodavne prepreke, onda nije teško predvidjeti da bi se mogli stvoriti uvjeti za daljnje konflikte, napetosti i nesigurnost. S obzirom na sve ove aspekte, poziv na odsluženje vojnog roka u stranoj vojsci treba smatrati ozbiljnom prijetnjom, koja ne smije ostati bez reakcije nadležnih pravosudnih i političkih tijela.
