Zakon o izbornim jedinicama danas pred delegatima Parlamenta FBiH, u HDZ-u negoduju
Izjašnjavanje o navedenom zakonu bi trebalo biti po hitnoj proceduri koju su sugerisali predlagači zakona: klubovi Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost BiH, Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije BiH i delegat u Domu naroda Predrag Kojović.
Predstavnici ovih stranaka smatraju da zakon ima ustavni osnov i da će otkloniti blokade koje su se i dosad pojavljivale u konstituiranju Doma naroda Parlamenta BiH.
Stranke ujedinjene
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, podsjetio je za Klix.ba da je za usvajanje Prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata neophodno 28 glasova.
"Vjerujem da ćemo imati podršku i veću od tog broja i da će zakon biti izglasan. Ovo je zakon koji nije usmjeren protiv bilo koga i ne vidim nijedan racionalan razlog da neko bude protiv. Riječ je o rješenju kojim se ispunjavaju obaveze FBiH iz Izbornog zakona BiH, a ujedno se poštuju i principi iz presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić", rekao je Žuljević, dodavši da je zakon pošten i pravedan.
Kaže da zakon nikoga ne favorizira i nikoga ne ugrožava, a da su sve druge tvrdnje klasična manipulacija i iznošenje neistina.
"Ovaj zakon je u proceduri još od novembra prošle godine i nisam čuo nijedan utemeljen argument da u njemu nešto ne valja, osim što HDZ nije nacrtan u njemu da bude vječna vlast, kao što je nacrtan u njihovom prijedlogu koji je odbijen. Usvajanjem zakona će se osigurati nesmetana uspostava vlasti nakon oktobarskih izbora", kazao je Žuljević.
Ukoliko zakon bude izglasan u Domu naroda, podsjećamo, bit će omogućeno da stupi na snagu, jer je nedavno jednoglasno usvojen u Zastupničkom domu, pri čemu tom vanrednom zasjedanju nisu prisustvovali zastupnici Kluba Hrvatska demokratska zajednica BiH - Hrvatski narodni sabor (HDZ-HNS).
HDZ negoduje
U HDZ-u su izrazili stav da je zakon u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno presudom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Smatraju također da je zakon u suprotnosti s Ustavom FBiH.
Budući da je HDZ BiH protiv tog rješenja, Klub Hrvata bi u Domu naroda mogao potegnuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, o čemu bi onda trebao odlučivati Ustavni sud FBiH.
Delegat Aner Žuljević je za Klix.ba kazao da je potezanje vitalnog nacionalnog interesa legitimno pravo Kluba Hrvata.
"Vjerujem da će to uraditi. Također očekujem i da će Ustavni sud utvrditi da nije povrijeđen ničiji vitalni nacionalni interes i da će zakon biti na snazi do početka zvanične izborne kampanje. Ipak, ako Klub Hrvata potegne vitalni nacionalni interes, onda će legitimirati ovaj zakon, jer su do sada tvrdili kako su predlagači promašili parlament ili da su izveli entitetski udar na državu, iako i oni znaju da to nije istina. Pozivanjem na vitalni nacionalni interes će potvrdit vlastitu nedosljednost i pogazit sve što su do sada govorili o zakonu o izbornim jedinicama", rekao je Žuljević za Klix.ba.
Riječ je o zakonskom prijedlogu koji, kako navode predlagači, rješava probleme implementacije izbornih rezultata nakon Općih izbora u oktobru, a koji je nastao kao rezultat neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Nepopunjeno Vijeće
Prema svim procjenama, Klub delegata iz reda hrvatskog naroda trebao bi pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega će Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH završiti na Ustavnom sudu Federacije BiH.
U tom slučaju o zahtjevu HDZ-ovih parlamentaraca izjasniti će se Vijeće za zaštitu vitalnog interesa u Ustavnom sudu Federacije BiH. Ovo vijeće, koje prema Ustavu Federacije BiH treba imati sedam članova, nije do kraja popunjeno i u ovom trenutku ima pet članova.
Od Ustavnog suda Federacije BiH tražili smo odgovor i na pitanje da li Vijeće za zaštitu vitalnog interesa ima kapacitet da donese odluku u slučaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti određenog zakonskog akta.
"Pet članova Vijeća za zaštitu vitalnog interesa je minimalan kvorum za donošenje odluke o prihvatljivosti zahtjeva te ukoliko se postigne konsenzus Vijeće radi i može nastaviti rad na predmetima zaštite vitalnih nacionalnih interesa", rekli su nam u Ustavnom sudu FBiH.
To znači da, ako ne bude konsenzusa za prihvatanje HDZ-ovog zahtjeva, Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata FBiH ne može stupiti na snagu. U tom slučaju predmet nije moguće riješiti i on ostaje neriješen sve do popune Vijeća za zaštitu vitalnog interesa.
Drugi dio zakona uređuje broj i strukturu delegata Doma naroda u skladu sa Ustavom FBiH i principima sadržanim u presudi Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića. Presudom je utvrđeno da je potrebno mijenjati imperativnu odredbu Izbornog zakona kako bi svaki konstitutivni narod dobio jedno mjesto u kantonalnim skupštinama. Ustav FBiH jasno propisuje da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav zastupnik u zakonodavnom tijelu tog kantona.
Upravo u skladu sa tom ustavnom odredbom te sa drugim ključnim principom iz Ustava FBiH i Izbornog zakona, a to je popis stanovništva iz 1991. godine, kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provedbe Aneksa 7, utvrđen je broj i struktura delegata u Domu naroda. Osim toga, predloženo je da se ovim zakonom omogućava razrješenje situacije u slučaju nedostatka delegata u nekom klubu i to samo u ovom izbornom ciklusu ili do promjene Ustava FBiH.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
