Zakon o prebivalištu: Udar na povratnike ili bolji sistem nacionalne sigurnosti BiH?
Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine pooštrile su propise prilikom prijave mjesta prebivališta u BiH.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopćili su da ovaj zakon propisuje da su u postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja, državljani dužni priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju.
Zakonom je predviđeno da su građani u postupku prijave prebivališta dužni dati tačne i istinite podatke.
Kao valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju smatra se dokaz o vlasništu ili suvlasništvu stana ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje, ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu, suvlasništvu ili posjedu stanodavca.
Također, dokaz je i potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenuta legalizacija ili uknjižavanje objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
Kao valjan dokaz smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca da daje pristanak da određena osoba bude prijavljena na njegovoj adresi, a bračni ili vanbračni partner ili srodnici moći će prijaviti prebivalište na adresi samo uz prilaganje dokaza o bračnom ili vanbračnom stanju.
Građani su dužni prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuju prebivalište.
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić kazao je za Klix.ba kako je duboko razočaran usvajanjem Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koji predstavlja udarac procesu povratka i koji otežava proces daljeg povratka jer kako ističe, evidento je da se jedan broj ljudi kreće na liniji mjesta, gdje je živio 1991/92. godine i onog gdje danas živi.
"Očito je da je znatan broj ljudi sklon mijenjanju ličnih dokumenata iz različitih razloga. Zakon je u znatnoj mjeri diskriminirajući u smislu diskriminiranja Bošnjaka koji vade dokumente na prostoru entiteta RS. Bošnjake ti dokumenti koštaju 20 KM skuplje nego pripadnike srpskog naroda, jer moraju izvaditi posjedovni listi koji je 15 KM i moraju osigurati potvrdu o povratku koja je 5 KM, dok pripadnici srpskog naroda ne moraju vaditi nijedan od tih papira. Samim tim zakon je diskriminirajući jer građani nisu jednaki pred zakonom", kazao je Salkić.
Bošnjački političari iz entiteta RS šokirani usvajanjem
Dodao je da je jasno kako samo iz tih razloga Bošnjaci u entitetu RS moraju plaćati ličnu kartu 40 KM umjesto 20 KM.
"Svi građani moraju imati jednaka prava. Vjerujem da će apelacija pred Ustavnim sudom poništiti sporne odredbe ovoga zakona i da će zakon biti jednak za sve", rekao je Salkić.
Salkić je istakao da hajka koja je vođena u vezi s prijavom prebivališta i od organizacija koje su navodno željele dobro Bošnjacima nije dala gotovo nikakave rezultate.
"I ranije je određeni broj ljudi imao dokumente u Federaciji BiH, a određeni u RS-u i tu nije bilo stvaranja nikakvih problema. Kada je počela javna manifestacija i "izvođenje showa" o preregistraciji onda su regovali organi u RS i to spriječili. Ta priča je dobro došla Dodiku za pojačavanje njegove nacionalističke i radikalne retorike", kazao je Salkić.
On je rekao da u entitetu RS danas ima 20-30 hiljada ljudi koji tu žive, a koji nemaju prijavljene dokumente u tom entitetu.
"Kada bismo njima ulili povjerenje da izvade dokumente mi bismo mnogo toga završili, a ne da hodamo i moljakamo neke po Federaciji BiH da vade lične dokumente u RS", dodao je Salkić.
Potpredsjednik RS kazao je da vjeruje kako je određeni broj bošnjačkih političara iz entiteta RS doživio šok nakon usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH.
"To su ljudi koji su bili čvrsto uvjereni da te Izmjene i dopune nikada neće biti usvojene. Međutim u sjeni nekih drugih hajki i aktivnosti usvojene su i sada se zakon smatra završenim. Ipak, vjerujem da će apelacija pred Ustavnim sudom popraviti stanje i da će pravda pobijediti", rekao je Salkić.
Državna ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac osudila je svaki pokušaj narušavanja prava povratnika i ljudskih prava koja su zakonom zaštićena.
Ona je istakla da svakom građaninu, bez obzira na to u kojem entitetu živio, treba omogućiti jednostavan način ostvarivanja prava.
"Ako je to usmjereno posebno na povratničku populaciju i ako se tu pravi određena diskriminacija, onda treba učiniti sve da se takvi oblici diskriminacije otklone", rekla je Borovac.
Ministrica ističe da povratak u entitetu RS postoji u smislu povratka imovine te da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zadovoljno takvim aktivnostima, no da ipak postoje aktivnosti koje teku sporo, poput opremanja kuća ili stanova u kojima bi ljudi trebali živjeti.
"Poseban su problem druga prava, poput zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite, kao i obrazovanja. Sve što prati integraciju povratnika iz mjesta iz kojeg su otišli dosta je otežano", kazala je Borovac.
Desetine grđana BiH prijavljeno na adresu Predsjedništva BiH
Lazar Prodanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član parlamentarne Zajedničke komisije za ljudska prava smatra da usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH ne narušava prava povratnika u BiH, pa tako ni u RS.
"Ono što je jasno jeste da je riječ o zakonu koji je usaglašen s direktivama Evropske unije kada je riječ o prebivalištu i boravište. Također, ovaj zakon ima izuzetan značaj u smislu osiguravanja sigurnosti i mogućih zloupotreba ove kategorije. To se ne odnosi na povratnike, nego na činjenicu da se jedan broj osoba u BiH koji bi potencijalno mogao biti prijetnja nacionalnoj sigurnosti BiH, prijavljivao na potpuno nepoznate adrese. Ta zloupotreba išla je do te mjere da su desetine njih bile prijavljene na adresi Predsjedništva BiH i javnih instutucija Distrikta Brčko", istakao je Prodanović.
Prodanović je kazao da svaki povratnik ima apsolutno pravo da ostvari svoje pravo na prebivalište i boravište na prostoru entiteta RS ukoliko je njegovo mjesto stanovanja bilo na podrčju RS prije ratnih dešavanja.
"Ako nema izgrađen objekat u kojem će stanovati, onda on treba imati u svom vlasništvu ugovor. Logično je da onaj ko ima smještaj i prima nekoga u svoj stambeni objekat prijavi istog i da snosi određene troškove u smislu poreskih obveza", zaključio je Prodanović.
