Zakoni ne sprečavaju političare da u javnosti koriste govor mržnje: Kako ih zaustaviti?
Milorad Dodik je i ranije imao rasističke ispade u govoru prema pripadnicima romsko nacionalne manjine, a njegove uvrede nisu izostajale ni na račun Bošnjaka, a ni pojedinaca.
Od političara čule su se i izjave vezane za LGBT populaciju koje se mogu okarakterisati kao govor mržnje. Tako je prije nekoliko godina tadašnja zastupnica u Skupštini KS Samra Ćosović - Hajdarević prokomentarisala najavu povorke izjavom da LGBT osobe treba izolovati, a i današnja Povorka ponosa iznjedrila je mnoge homofobne istupe.
Evropska unija pokušava pronaći načine da se bori protiv štetnih sadržaja online. Jedan od načina na koji se EU bori protiv širenja ilegalnog sadržaja je Akta o digitalnim uslugama i to je akt s direktnom primjenom u državama članicama EU.
"Prema ovom aktu, postoji mogućnost izricanja kazniu visini od 6% godišnjeg prihoda jedne kompanije koja krši odredbe akta, dok za česta kršenja postoji mogućnost i da se online platformi zabrani poslovanje na teritoriji Evropske unije," pojašnjava Anida Sokol, istraživačica pri Mediacentru.
Govor mržnje u Bosni i Hercegovini je samo djelomično regulisan i nedostaju propisi koji bi bili usklađeni sa međunarodnim standardima. Dio oblika govora mržnje regulisan je krivičnim zakonom dok Izborni zakon zabranjuje kandidatima da koriste govor koji bi mogao potaknuti na nasilje. Govor mržnje zabranjen je i od strane Regulatorne agencije za komunikacije ali njena nadležnost je ograničena samo na televizijske i radio stanice.
"Izbornim zakonom moguće je kažnjavati političke subjekte za korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaknuti na nasilje ili širenje mržnje. Ove odredbe su važan alat budući da je govor mržnje posebno prisutan u izbornim periodima sa ciljem privlačenja birača. Ono što je problematično je da se ove odredbe primjenjuju samo ako do takvih radnji dođe u roku od 30 dana prije datuma izbora," pojašnjava Sokol.
Sokol kaže kako ne postoji usaglašena definicija govora mržnje i da je djelovati sistemski kao i djelovati na uzroke govora mržnje. Naglašava kako je prilikom regulacija govora mržnje veoma je važno zaštititi slobodu govora i pronaći odgovore koji su usklađeni s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.
Mirjana Marinković Lepić, poslanica Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine kaže kako u ovoj instituciji nisu pokretane incijative na regulisanje zakonodavstva o govoru mržnje, te kao razlog navodi upravo to da je teško bilo doći do konsenzusa u samoj definiciji govora mržnje.
"Govor mržnje je potpuno neprimjeren, ja gajim kulturu komunikacije i u privatnom i javnom životu i zagovaram kulturu komunikacije. Ostanem zatečena nivoom primitivizma najviših državnih funkcionera u ovoj zemlji", kaže poslanica Marinković Lepić.
Prema njenom mišljenju javnost ne reaguje dovoljno i čak dio ljudi podržava takvo ponašanje smatrajući da se tako uspostavlja određena vrsta dominacije.
"Pojedinim izjavama se žele probuditi najdublje strasti jer ne mislim da primjera radi Milorad Dodik ne zna biti kulturan, ali on nije usamljen primjer. Mislim da je to smišljena kampanja da se približi jednom dijelu glasača ili da se pobude najniže strasti kod šireg broja sljedbenika. Kod nas ljudi u velikom broju slučajeva ne razmišljaju šta može izazvati to što se priča," pojašnjava Marinković Lepić.
Marinković Lepić smatra da se političari moraju ličnim stavom i primjerom suprotstaviti govoru mržnje i da ako se političari budu tako ponašali da će taj način obraćanja polako posustajati.
