Zanemaren detalj iz Blinkenovog pisma: Zašto je isključivo spominjao građane, a ne narode
U analizi je ukazao na to da Blinken nije slučajno koristio pojam "građani". Teško je vjerovati drugačije, s obzirom na to da diplomatska komunikacija podrazumijeva birane riječi kojima će jedna država na njoj najprihvatljiviji način izraziti svoj stav. To se posebno odnosi na Sjedinjene Američke Države kao svjetsku silu broj jedan.
Koliko je način komunikacije u međunarodnim odnosima važan, pokazuje i zapadnjačka karakterizacija hladnoratovske podjele kao borbe između dobra i zla, te označavanje hladnoratovske linije podjele Željeznom zavjesom. Diskurs je tada i sada vrlo značajno diplomatsko sredstvo.
Pokazalo je to i Blinkenovo pismo kojim se jeste prvenstveno obratio članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali je ono i poruka susjednim zemljama, prije svega Srbiji i Hrvatskoj, drugim državama koje imaju geopolitičke interese u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji.
Sudeći po ovom pismu, jasno je da SAD želi Bosnu i Hercegovinu kao građanski uređenu državu. Razlog za takav zaključak nije samo nespominjanje konstitutivnih naroda, odnosno spominjanje "građana", već i jasan poziv da se svakom stanovniku, bez obzira na njegov etnički identitet, omogući da bude biran.
Blinken je poručio da izmjene Izbornog zakona neće biti dovoljne da bi se to postiglo, već da su potrebne i djelomične ustavne promjene. Jasno je dao na znanje da to domaći političari moraju sami postići.
A upravo je pojedinim domaćim političarima sve spornija uloga šefa Misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera u izmjeni Izbornog zakona. Sumnjaju da Sattler posreduje po ovom pitanju pogodujući strankama koje žele dodatno učvrstiti etničke podjele, a prije svega Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ).
S obzirom na Blinkenovo pismo i spomenutu sumnju postavlja se pitanje: Da li SAD i EU imaju različito viđenje uređenja Bosne i Hercegovine ili Sattler kao ambasador unije ne zastupa njene interese u Bosni i Hercegovini?
