Zapošljavanje rodbine političara: FIA i Agencija za bankarstvo FBiH kriju imena uposlenika
U odgovoru koju je zastupniku Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Denisu Gratzu dostavio direktor Finansijsko-informatičke agencija FBiH Esad Mahmutović navedeno je da su informacije koje se odnose na njihove uposlenike zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i da FIA može dostaviti informacije samo za one uposlenike koji su dali saglasnost za to.
Tako je Parlamentu Federacije BiH, najvišem organu zakonodavne vlasti u entitetu FBiH, dostavljeno samo 11 od ukupno 123 imena i prezimena radnika uposlenih u ovoj agenciji.
Mahmutović je u odgovoru naveo da FIA pored direktora i zamjenika direktora ima 123 radnika, od kojih četiri radnika ima zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme, od čega tri obavljaju pripravnički staž, a preostali radnici imaju zaključene ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Informacije o imenima i prezimenima uposlenih nije dostavila ni Agencija za bankarstvo FBiH koja se također često spominje kao leglo nepotizma. Oni također smatraju da su podaci o njihovim uposlenicima tajni podaci s obzirom na to da se ne finansiraju iz budžeta iako je i njihov osnivač FBiH.
Javnost u BiH s pravom se zanima za imena i prezimena uposlenika u federalnim agencijama, posebno u kontekstu FIA-e i Agencije za bankarstvo FBiH u kojima su zaposlena djeca i bliski srodnici domaćih političara. Riječ je o zapošljavanju na neodređeno vrijeme bez raspisivanja konkursa.
Zanimljivo je da je sloboda pristupa informacijama "conditio sine qua non" (uvjet bez kojeg ne biva) demokratskog procesa i predstavlja ustavnu kategoriju koja se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno članom 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovo pravo je temeljno demokratsko pravo građana i veoma važno sredstvo u osiguranju vladavine prava.
Nekoliko puta su nadležne institucije upozoravale organe vlasti da je uskraćivanje informacija o imenima i prezimenima zaposlenih pogrešno. Naime, da bi nadležni javni organ uskratio pristup traženoj informaciji bio je obavezan da dokaže da u konkretnom slučaju, osim što je postojao formalni uslov tj. da je informacija, odnosno dokument propisima ili službenim aktom zasnovanim na zakonu određena kao lični podatak, bilo i opravdano da dokaže da se radi o informaciji ili dokumentu zbog čijeg bi odavanja mogle realno nastupiti teške pravne ili druge posljedice po interese zaštićene zakonom kao i da ti interesi koji se štite povjerljivošću pretežu nad pravom javnosti da zna koja lica i sa kojom stručnom spremom su primljena u javnu agenciju.
Podaci koji se traže predstavljaju podatke koji se odnose na službenike koji obavljaju javnu funkciju te njihova imena i prezimena, radna mjesta i kvalifikacije u jednom demokratskom društvu ne smiju predstavljati zaštićene podatke.
U konkretnom slučaju radi se o javnoj instituciji jer je statutima FIA-e i Agencije za bankarstvo FBiH nedvosmisleno propisano da je njihov osnivač - Federacija Bosne i Hercegovine.
