Stručnjaci sarajevskog Univerziteta na osnovu istraživanja predlažu da se područje proglasi zaštićenim područjem sa zatečenim stanjem biodiverzieta u cilju aktivne zaštite prašumskog ekosistema.
Na istraživanom području je konstatovano čak 84 posto raritetnih i srednje raritetnih zajednica, dok 27 posto zajednica sadržava veći broj endemičnih vrsta, a čak 60 posto od prisutnih zajednica igra izuzetno važnu ulogu u funkciji opstanka pejzaža.
"Na osnovu izvršene analize indikatora stepena degradiranosti može se konstatovati da su na ovom području, još i danas, prisutni izuzetno vrijedni i očuvani šumski ekosistemi predstavljeni zajednicama "Fagetum montanum illyricum" (Fukarek et Stefanovic 1958), "Abieti-Fagetum dinaricum" (Horvat 1938, 1957 emend. Puncer 1976), "Aceri-Fraxinetum illyricum" (Tomazic 1939), "Crataego - Coryletum avellanae" (Fukarek 1969), "Crataego-Prunetum spinosae" (Beus 1971)", navodi se u opsežno urađenoj studiji o zaštiti vrijedne prirodne cjeline u srcu BiH.
Nakon što su se upoznali sa rezultatima studije, predstvnici Općine Kakanj će od Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zatražiti proglašenje zaštićenog područja, a konačnu riječ dati će Ministarstvo za prostorno uređenje, saobraćaj, komunikacije i zaštitu okoline ZDK-a, koje bi ovaj zahtjev stručnjaka trebalo predložiti na razmatranje zakonodavnom tijelu ZDK-a.
U ovom ministarstvu se već nalazi zahtjev da se lokalitet Močvare Bistrik proglasi zaštićenim krajolikom, tako bi se trebalo dogoditi da, nakon ekološke sanacije cementare, Kakanj dobije dva veoma važna zaštićena područja što bi značilo stvaranje pretpostavki za ulaganja u upotrebljivu turističku ponudu ovog područja.
Uz već poznate lokalitete Kraljeve Sutjeske, srednjovjekovnog grada Bobovca, ulaganjima u banjsko-rekreativnu ponudu Tičića, dva ekološka zaštićena područja omogućila bi i turistički razvoj ovog područja.
