Zašto Bosna i Hercegovina nije niti može biti neutralna o krizi u Ukrajini
Ovakav Dodikov stav, kada je u pitanju Rusija nije iznenađujući, kao što uostalom ne iznenađuje ni njegovo dijametralno suprotno mišljenje po mnogim pitanjima oko kojih se slažu druga dva člana Predsjedništva BiH.
Također, jasno je da Dodik zbog ličnog imidža, kao i zbog politike odnosa zvaničnika iz bh. entiteta RS prema Rusiji sve i da hoće ne bi mogao, ili ne bi smio, osuditi rusko komadanje teritorija međunarodno priznate države. Na kraju krajeva i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još se nije oglasio po tom pitanju.
Međutim, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH je preuzela obavezu da prati vanjsku politiku Evropske unije. Izjavu u UN-u je predložila Evropska unija i logično je da BiH prati tu Izjavu i politiku Evropske unije u skladu sa obavezama koje je preuzela potpisivanjem sporazuma.
Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a BiH je večeras podržala stav EU o Ukrajini.
Nadalje, u odluci Predsjedništva BiH iz 2014. godine kaže se kako BiH poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, a Bosna i Hercegovina pridružila se i Deklaraciji Evropske unije o Krimu u kojoj se “osuđuje nelegitimni referendum i nezakonita aneksija Krima i Sevastopolja”.
Iz svega ovoga je jasno da postoje neke ranije odluke organa koje provodi vanjsku politiku BiH, a to je Predsjedništvo BiH.
Iako Dodik danas poziva Komšića i Džaferovića da sazovu sjednicu da bi se navodno donijela nova odluka i stav o trenutnom stanju, jasno je da ne bi bilo konsenzusa.
Zaključak iz svega navedenog je jasan - ako nema nove odluke, sve što BiH može uraditi je da se pridržava ranijih odluka. A one podrazumijevaju da prati vanjsku politiku EU i da postupa po odlukama Predsjedništva iz 2014. godine.
