Zašto djeca rođena u Siriji nakon povratka u BiH ne mogu dobiti bh. državljanstvo
Iz Ministarstva civilnih poslova odgovoreno je na zastupničko pitanje Edite Đapo, zastupnice SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH iz čega proizilazi da ovo pitanje, primjerice u Federaciji BiH još nije riješeno.
"Kod prijava za evidentiranje državljanstva je prvenstveno bitno dokazaii državljanski status i identitet podnosioca zahtjeva, roditelja koji je državljanin Bosne i Hercegovine. Ukoliko pomenute osobe nemaju identifikacione dokumente, pretpostaviti je da njihovi lični i biometrijski podaci postoje u Centralnom registru što će omogućiti provjeru identiteta. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u redovnim kontaktima i koordinacijom sa nadlefriim organima iznalazi rješenja za određene vrste problema koji se javljaju prilikom upisa u matične knjige. Za sada nemamo zvanične informacije i upite nadležnih organa koji se odnose na upis djece državljana Bosne i Hercegovine rođene u Siriji odnosno nismo upoznati da li je neko od tih državljana pokušao izvršiti upis djeteta”, kažu iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Incijative u Federaciji BiH
Ovo ministarstvo, kako navode, podržava već pokrenute inicijative za izmjene propisa koji se odnose na oblast matičnih knjiga i vanparničnog postupka, a sve u cilju olakšanog ostvarivanja ličnih prava i sprečavanja pojavi apatridije.
“Sa ovim inicijativama je upoznat nadležni Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Federalno ministarstvo pravde, koje je u saradnji sa Federalnim ministarstvom unutrašnjih poslova, u tekućoj godini u parlamentamu proceduru planiralo uputiti prijedlog izmjena i dopuna zakonu o vanparničnom postupku Federacije Bosne iHercegovine s ciljem utvrđivanja mjesta i vremena rođenja djeteta u sudskom postupku”, ističu iz ovog državnog ministarstva.
Napominju da je Zakona o državljanstvu BiH u članu 6. stav 1. tačka d) propisao da dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, pod uslovom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu.
Oblast upisa u matične knjige rođenih i matične knjige državljana Bosne i Hercegovine u Federaciji Bosne i Hercegovine u nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj u nadležnosti Ministarstva uprave i lokalne samouprave a u Brčko Distriktu u nadležnosti Javnog Registra Vlade Brčko Distrikta.
Šerijatski brakovi
Đapo, pak, navodi da je putem Ministarstva sigurnosti BiH osiguran povratak određenog broja žena sa djecom iz Sirije. Žene su državljanke BiH, međutim djeca su rođena u Siriji u tzv. šerijatskim brakovima koje naše domaće zakonodavstvo ne prihvata kao građanski brak.
S tim u vezi, treba naglasiti da 12 djece koja su 19. decembra 2019. godine deportirana u Bosnu i Hercegovinu iz sirijskog kampa Al-Hol i Roj još uvijek nemaju nikakve dokumente, odnosno nisu upisani u matične knjige rođenih
“Majka ne posjeduje nikakve inostrane dokumente sa informacijama o rođenju i podacima o roditeljima, tako da..se mjesto i vrijeme rođenja ove djece, kao i krvna veza sa roditeljima tj. majkom koja ima državljanstvo BiH, bez materijalnih dokaza ne može utvrditi. U nedostatku potrebne dokumentacije, koja dokazuje podatke rođenja i krvnog srodstva, ne može se izvršiti upis u matične knjige na teritoriji Federacije BiH, dok u Republici Srpskoj i zemljama okruženja postoje zakoni kojima se na sudovima u vanparničnom postupku mogu riješiti ovakvi slučajevi”, kaže Đapo.
Ona napominje da djeca koja su rođena u zonama konflikta nisu odgovorna niti za odluke njihovih roditelja da se pridruže terorističkim organizacijama niti za okolnostii u kojima su se jednostavno našli.
"Obaveza BiH jeste da vrati, rehabilitira i integrira ovu djecu u društvi. Upis djece u matične kniige i omogućavanje prava na državljanstvo jeste obaveza drave da omogući ostvarivanje osnovnih prava koje proizilaze iz UN Konvencije o ljudskim pravima, UN Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o državljanstvu”, poručuje Đapo.
