Zašto HDZ smetaju ovlasti Centralne izborne komisije i da li će izbori u oktobru biti provedeni?
Iz HDZ-a tvrde da je brisanjem dijelova Izbornog zakona, koji određuje raspodjelu delegata u Dom naroda Federacije BiH onemogućeno da se izbori održe, što je zapravo identična argumentacija onoj koju su koristili uoči i nakon prethodnih Općih izbora iz 2018. godine.
Tim povodom Bakalar je iznio nekoliko argumenta.
Poručio je da je prema postojećem Izbornom zakonu BiH moguće provesti izbore do kraja, odnosno da postoje članovi tog zakona koji nisu izbrisani presudom Ustavnog suda i koji omogućavaju nesmetano provođenje izbora. Usput ističe da to znači kako CIK samo implementira postojeće zakone, odnosno da ne mora provoditi nikakvu presudu.
"Nije do CIK-a da izvršava presude Ustavnog suda BiH, nego da provodi zakon. To nije sporno. Unatoč tome, Opći Izbori 2022. su provodivi kao sto su provedeni i oni 2018. godine. Zakonski je moguća i implementacija izbornih rezultata nakon Općih izbora 2022. godine", rekao je Bakalar.
Zatim je Bakalar citirao član 10.12 Izbornog zakona BiH koji omogućava CIK-u da odredi broj delegata u Parlamentu FBiH.
Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona.
Dodatno je istakao da je Ustavni sud BiH odbio obrisati određene dijelove Izbornog zakona, a što je u svojoj apelaciji tražio Božo Ljubić.
Upravo takva odluka Ustavnog suda je omogućila Centralnoj izbornoj komisiji određivanje broja delegata iz pojedinih kantona u Dom naroda FBiH. Riječ je o članovima 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona BiH".
CIK je 2018. godine nakon izbora, upravo na osnovu članova zakona koje Ustavni sud BiH nije izbrisao, donio Uputstvo o raspodjeli mandata po pojedinim kantonima, u skladu s postojećim Ustavom Federacije BiH i Izbornim zakonom. U tadašnjem sazivu sjedili su kadrovi HDZ-a koji su podržali raspodjelu mandata po kantonima, a danas HDZ tvrdi da to CIK ne može uraditi.
Borjana Krišto je u maju 2019. godine poslala apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu spomenutog Uputstva CIK-a, nadajući se da će dovesti Federaciju BiH u politički haos. Očigledno je da HDZ, iako svjestan da ova apelacija nema uporište u zakonu, insistirao na tome samo kako bi Ustavni sud opravdao njihove buduće blokade, no Ustavni sud se proglasio nenadležnim.
Dobar pokazatelj načina političkog djelovanja HDZ-a su i dvije njihove apelacije - ona Bože Ljubića iz 2014. godine i apelacija Borjane Krišto iz 2018. godine. U prvoj apelaciji se, da bi izbrisali dijelove Izbornog zakona, pozivaju upravo na one odredbe Ustava Federacije BiH, koje Krišto osporava u svojoj apelaciji, jer nisu ustavne.
