Zašto je Čovićeva argumentacija kojom najavljuje blokadu izbora potpuno promašena
U nadi da pronađe argumentaciju za buduću blokadu budžeta, što je vjerovatno naredni korak, Čović je uporedio dva potpuno različita slučaja, koja nisu uporediva. Ako se budžet ne usvoji izbori se ne mogu provesti, što bi bio dodatni pritisak na Stranku demokratske akcije, da usljed pritiska opozicije, ispuni Čovićeve zahtjeve.
Čović je uporedio odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. da poništi dijelove Statuta Mostara i Izbornog zakona koji se odnose na biranje broja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara iz pojedinih izbornih jedinica sa odlukom istog tog suda iz 2016. kojom se pojedini članovi Izbornog zakona koji se odnose na biranje Doma naroda Federacije BiH brišu.
Izborni zakon se donosi na osnovu ustava Federacije BiH, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i statuta opština, a koji definišu kako se biraju pojedina zakonodavna tijela u okviru različitih administrativnih jedinica. S tim u vezi Izborni zakon se ne donosi napamet, već ima svoje utemeljenje u odredbama pojedinih ustava, ili u slučaju Mostara njegovog Statuta.
Dom naroda Federacije BiH ima 58 delegata, od kojih svaki klub konstitutivnih narod ima 17 delegata, a Ostali 7, a što je određeno Ustavom Federacije BiH. Ustavni sud je u presudi Ljubić odbacio dio Izbornog zakona koji kaže da svaki kanton iz čijih skupština se biraju delegati daje po jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka. Donoseći tu odluku Ustavni sud BiH se pozvao na Ustav Federacije BiH.
"U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu", piše u članu 8, stav 3 Ustava Federacije BiH.
Ustavni sud je upravo na osnovu ovog člana poništio odredbu Izbornog zakona koja garantuje svakom kantonu delegiranje po jednog zastupnika Hrvata, Bošnjaka i Srbina u Dom naroda, jer je ova odredba uslovna.
Naprimjer, ako je jedan Hrvat izabran u skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona isti će biti delegiran u Dom naroda. U slučaju da nijedan Hrvat nije izabran u skupštinu kantona, onda se pravo da bira jednog dodatnog delegata prebacuje drugom kantonu.
S druge strane Ustavni sud BiH je u slučaju Mostara poništio kako dijelove Statuta tako i dijelove Izbornog zakona. U slučaju Doma naroda Federacije BiH samo dijelove Izbornog zakona.
S tim u vezi nijedan član Ustava Federacije nije poništen, a kojima se određuje biranje delegata u Dom naroda. Da je to istina potvrđuje i provođenje Općih izbora 2018, nakon donošenja presude Ljubić, kada je Centralna izborna komisija odredila broj delegata na osnovu postojećeg Ustava Federacije BiH.
Jedina novina te godina bila je da se koristi popis iz 2013. godine u smislu broja delegata koji imenuje svaka kantonalna skupština, ali nije moglo biti poništeno načelo da svaki kanton daje po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda, ako je takav izabran. S tim u vezi važno je naglasiti da Ustav Federacije BiH nalaže da se koristi Popis iz 1991. godine za određivanje broja delegata do provođenja aneksa 7.
Mogućnost da CIK sam odredi broj delegata koji imenuju kantonalne skupštine jasno je navedena u članu 10.12 Izbornog zakona. S obzirom na važeći Izborni zakon i Ustav Federacije BiH nema nikakvih prepreka za provođenje rezultata izbora.
"Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona."
U nadi da pronađe argumentaciju za buduću blokadu budžeta Čović je uporedio dva potpuno različita slučaja, i on je toga potpuno svjestan, jer je odmah nakon presude iz 2016. godine (slučaj Ljubić) Borjana Krišto podnijela novu apelaciju Ustavnom sudu BiH u nadi da poništi dijelove Ustava Federacije koji se odnose na gore citirani član. Međutim, istu je povukla deset dana dana prije konačne odluke, vjerovatno dobivši informaciju da apelacija neće proći.
Dokaz da se izbori mogu potpuno legalno provest jeste spomenuta odluka CIK-a iz 2018. godine, u kojem su sjedili i kadrovi HDZ-a. Osim toga visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je da je presuda Ljubić provedena. Pitanje je samo kako će se postaviti predstavnici međunarodne zajednice prema pokušaju HDZ-a da zbog svojih megalomanskih zahtjeva provede mostarizaciju države.
Mijatović se neće kandidovati za predsjednika SDP-a: "Nisu spremni za Srbina iz RS-a"
