Zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak s MMF-om i kakva se opasnost po BiH krije iza te odluke
Aline Iancu je u pismu zatražila hitni sastanak s Fiskalnim vijećem kako bi razgovarali o implikacijama u slučaju povlačenja RS-a iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Na sastanku bismo željeli objasniti zabrinutost i čuti stavove Fiskalnog vijeća o ovom pitanju. Željeli bismo konkretno da razgovaramo o tome kako će se osigurati pravovremeno servisiranje vanjskog duga BiH, uključujući dug prema MMF-u, u slučaju rasformiranja UIO ili u slučaju da UIO bude lišen naplate PDV-a”, navela je Iancu.
No, skoro mjesec poslije, zakazana je sjednica Fiskalnog vijeća, baš na dan kada je sazvana posebna sjednica NSRS-a o povlačenju nadležnosti s nivoa Bosne i Hercegovina na nivo entiteta Republika Srpska. Među tačkama dnevnog reda posebne sjednice NSRS-a našlo se i povlačenje saglasnosti za formiranje Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U kratkom saopćenju koje je plasirano iz Vijeća ministara BiH saopćeno je kako je Fiskalno vijeće jednoglasno odbio zahtjev MMF-a za održavanje sastanka, a u vezi sa pismom koje je predsjedavajućem Vijeća ministara 2. novembra ove godine uputila šefica Misije MMF-a u BiH Alina Ijancu.
Na sjednici kojom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, učestvovali su i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, premijer RS-a Radovan Višković, premijer FBiH Fadil Novalić, ministri finansija RS-a Zora Vidović i FBiH Jelka Milićević, gradonačelnik Brčko Distrikta Esed Kadrić i guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Iako je potpuno nejasan skandalozan rezultat glasanja svih članova Fiskalnog vijeća BiH, interesantno je da su “za” odbijanje sastanka bili i politički predstavnici iz FBiH - federalni premijer Fadil Novalić, državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.
Ovim potezom Tegeltija, Bevanda, Višković, Novalić, Vidović i Milićević su doveli BiH u finansijsku opasnost s obzirom da bi kreditni ugovori MMF-a imaju tzv. višu silu odnosno da MMF može povući svoja potraživanja i obustaviti planirane tranše ukoliko zaključe da su im ugrožene naplate, u konkretnom slučaju kroz Upravu za indirektno oporezivanje BiH.
U prevedenom to može značiti da MMF povuče ogromna finansijska sredstva kojim se inače servisira vanjski dug BiH, ali i brojne unutrašnje obaveze poput plata državnih službenika, insfrastrukturnih i drugih projekata, kredita... A sve zbog odbijanja sastanka na kojem se trebalo razgovarati o opasnim namjerama RS-a čija vlast je već poduzela velike korake u rušenju institucija države Bosne i Hercegovine.
Ovakav vid negativnog stava prema vodećoj međunarodnoj finansijskoj instituciji može prouzročiti različite sankcije, ali se i preliti na ostale i biti opasan domino efekat. Kroz različit vid "zahlađenja" međunarodnih kreditora vrlo lako može patiti likvidnost budžeta, ali i građani kroz povećanje kamatnih stopa.