Zašto je važno da li je glasanje za gradonačelnika Mostara javno ili tajno
Zbog političkih i raznih drugih pritisaka nije svejedno da li će vijećnici prvog čovjeka Mostara birati javno ili tajno. Podsjetimo se izbora gradonačelnika nakon izbora 2008. godine. Tada je HDZ imao sedam vijećnika u Gradskom vijeću, ali su ipak dobili poziciju gradonačelnika jer im je pogodovalo tumačenje Inzka koji je 2009. kazao da je u trećem krugu glasanja dovoljna prosta većina, a ne dvotrećinska podrška kako je definisano Statutom.
Tajno glasanje vijećnicima daje određenu slobodu i integritet bez obzira na sve sumnje i indicije za koja je neko glasao i prelomio. Tajnim glasanjem vijećnik će vjerovatno glasati onako kako zaista misli da treba jer će izbjeći direktni linč ukoliko ne postupi kao većina. Kod javnog glasanja priča na terenu je mnogo drugačija.
S druge strane kod tajnog glasanja, uslovno rečeno "raste cijena" glasa, s obzirom na ustaljena lobiranja i agitiranja.
U konkretnom slučaju tajno glasanje ne odgovara HDZ-u. Kod javnog glasanja HDZ je u konačnom, trećem krugu vjerovatno računao na četiri glasa Hrvatske republikanske stranke (HRS), jer bi bi glas protiv hrvatskog kandidata njima bio politički autogol. Ali, ako je glasanje tajno, onda je manji pritisak i na HRS.
Ista matrica se može primjeniti i među odnose Koalicije za Mostar i Bh. bloka. Javnim glasanjem sve je ogoljeno, a tajno glasanje donekle štiti integritet svakog glasača.
Konačnu odluku o ponavljanju procedure ipak će donijeti mostarski vijećnici u srijedu, ali je teško očekivati da će se suprotstaviti Inzkovoj "molbi", odnosno pozivu da se kompletan postupak ponovi.
