Među podacima stranice "Our world in data", BiH nije ni registrovana u službenim evidencijama vakcinacije, a prema riječima infektologa Bakira Nakaša, konkretno FBiH kasni najprije za entitetom Republika Srpska, a onda i za ostatkom svijeta.
"RS već vakciniše građane trećeg reda. Tu je i Srbija koja uveliko provodi revakcinaciju. Mi smo izgubili ogromnu količinu vremena natežući se s pitanjima jesmo li ili nismo država, tražeći nekoga ko će nabaviti vakcine, otkrivajući kako nemamo veledrogerije koje su se spremne uključiti u ovaj posao...", govori Nakaš.
Zašto je važno što prije početi masovnu imunizaciju?
"Razlog je jasan. To je jedino oružje koje imamo u borbi protiv koronavirusa. Sve ostalo (maske, distanca, rukavice...) predstavlja sredstva uz koja tek nekako možemo prebroditi krizu. Zato je važno da što prije počnemo imunizaciju kako bismo mogli prebroditi one periode stvaranja imuniteta, jer se on ne stvara ubodom igle u rame. Potrebno je da prođe određeni period, a to je sve individualno, kod nekoga se brže razvija imunitet, kod nekoga sporije. A onda je neophodna i druga doza", objašnjava infektolog.
Da smo se "igrali države" i da je imunizacija počela u decembru ili januaru, sada bismo već imali solidnu brojku zaštićenih građana.
"Ovako smo tek na početku procesa imunizacije koji će trajati narednih dana, sedmica i mjeseci i trebat će mnogo vremena da se pojavi imunitet, sigurno ga neće biti prvih mjesec-dva od početka imunizacije", govori Nakaš.
I dok druge zemlje jurišaju prema kolektivnom imunitetu, naša stagnira na više polja. Nebrojeno puta je ukazano na činjenicu da je od početka pandemije naša strategija borbe vrlo loša i često potpuno besmislena, kao i da u martu 2021. godine koristimo iste epidemiološke mjere koje su bile na snazi i 365 dana ranije.
Ipak, s obzirom na to da je vakcina jedina nada čovječanstva, osim samog procesa imunizacije neophodno je da se taj proces odvija što brže kako bi se stjecanjem imuniteta većeg broja ljudi suzbile nove mutacije virusa.
Naš sagovornik ipak ima zamjerku i na dosadašnje epidemiološke mjere, za koje smatra da nisu usavršavane u posljednjoj godini. I ne samo da su mjere identične onima koje su postavljane na samom početku pandemije, nego nalikuju i mjerama koje su korištene 1918. godine za vrijeme Španske gripe.
"To su preventivne, klasične mjere: izbjegavanje kontakata, higijena i zaštitne maske. A s druge strane ljudi koriste nano komponente vakcine koje su takve da prouzrokuju imunitet, odnosno imunološki odgovor onako kako mi to isplaniramo. Znači, može se tačno planirati kakav će se imunološki odgovor dobiti", tvrdi Nakaš.
Podsjetimo, Nakaš je dio grupe građana koji su podnijeli krivičnu prijavu protiv zvaničnika (Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva FBiH) zbog nenabavljanja vakcina protiv koronavirusa.
"Onaj ko misli o zdravlju stanovništva nabavio bi bilo koju od učinkovitih vakcina, ne bi birao. Ne bi mu druge stvari bile bitne ili prioritetne, nego bi birao zdravlje i zaštitu građana. Nisam siguran i ne želim komentarisati da li je riječ o političkoj igri, činjenici da vlasti nisu željele nabaviti ruske ili kineske vakcine, nego su čekale Pfizer i slično. To ne znam, to će vrijeme pokazati - zašto je sve ovo ovako kako jeste", zaključuje Nakaš.
