Zašto je za BiH bitan NATO: Estonski primjer odbrane od ruskog utjecaja
Devet godina kasnije BiH je još uvijek u uslovnom MAP-u, a zvaničnici iz RS-a opstruišu podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji je prije nešto više od pola godine od BiH zatražen na sjednici ministara vanjskih poslova članica država NATO-a.
Reporter portala Klix.ba boravio je u proteklim danima u Tallinnu, gdje je za BiH, praktično i pokrenuta cijela priča oko MAP-a odnosno važna faza ka konačnom priključenju NATO-u.
Nedavno formirana vlast Estonije s premijerom Jurijem Ratasom načelu koji je obnovio mandat na ovoj funkciji, zdušno podržava NATO put BiH, ali i cijelog Balkana. Niz zvaničnika Vlade Estonije s kojima smo imali priliku razgovarati potvrdilo je za naš portal da BiH u Estoniji ima velikog zagovarača priključenja naše države ne samo NATO Alijansi već i EU.
Naime, kao punopravna članica EU i NATO-a već 15 godina Estonija se izborila za važnu poziciju u euroatlantskim strukturama u Briselu.
Članovi Vanjskopolitičkog odbora Parlamenta Estonije Enn Eesmaa i Keit Pentus-Rosimannus kazali su za Klix.ba da je pitanje NATO-a, iako se doima strateškim, ipak i pitanje ispunjavanja kriterija.
Eesmaa i Pentus - Rosimannus, koja je inače bivša ministrica vanjskih poslova Estonije, svjesni su konstelacije odnosa na Balkanu, ali i odnosa pojedinih rukovodstava zemalja na Balkanu prema NATO-u. Dok s jedne strane Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija već pripadaju ovom klubu, BiH je postala talac interesa političara iz RS-a koji su okrenuti prema Srbiji, a time i protiv NATO-a.
"Pitanje članstva NATO-a je prije svega i pitanje političke volje. Znamo kakvi su odnosi unutar BiH i kompleksnost situacije, ali bez političke volje svih neće se moći ići naprijed. To se odnosi i na politiku susjedstva", rekli su nam naši sagovornici.
Pentus - Rosimannus, osvrćući se na EU integracije regiona, ipak je rekla da je politika Estonije uvijek bila “ako zemlje Balkana ne budu dio EU, onda EU nije kompletirana”. Oboje navijaju za što skorije otvaranje pregovora s EU , što slijeduje Sjevernu Makedoniju i Albaniju, te, naravno, kandidatski status BiH.
Na primjeru Estonije se možda može i najbolje vidjeti nužnost članstva u NATO-u ali i benefita od Alijanse u kontekstu jakog nastojanja Rusije da ostvari svoj utjecaj u ovoj zemlji.
Zahvaljujući NATO-u Estonija je svoju sigurnosnu i odbrambenu politiku podigla na veoma značajan nivo. NATO je na teritoriji ove države rasporedio jedan od svoja četiri multinacionalna bataljona što je također veoma važan signal za Rusiju.
Ipak, kažu nam Vladini zvaničnici, Estonija, poučena prošlošću, zna veoma dobro s kakvim “okupatorom” ima posla.
U proteklim danima Obavještajno-sigurnosna agencija Estonije javno je, kao i u proteklim godinama, objavila godišnji izvještaj o ruskom utjecaju u državi potkrijepljen brojnim primjerima.
To je čini gotovo jedinstvenom u svijetu, odnosno tako je estonska OSA demonstrirala svjesnost da odgovara i građanima. Navedeni izvještaj govori da je u posljednje vrijeme posebno očit pokušaj Rusije da putem interneta ostvari što veći utjecaj u Estoniji.
Tako se u ovom izvještaju otvoreno ukazuje na različite metode, kreirane u Kremlinu kojim se nastoji izazvati što veći potres unutar Estonije.
Bilo kroz fabricirane informacije o porastu nacizma ili fašizma, putem kreiranja lista rusofoba, ukazivanja na ugroženost ruske manjine u Estoniji, regrutiranja ruskih špijuna unutar same zemlje…
Posebno su u proteklim mjesecima aktivni bili režimski ruski mediji čiji su novinari poslani u Estoniju radi sačinjavanja raznih izvještaja o “ugroženosti” demokratije u toj državi.
Tako bi oni iskonstruisali razne afere. Ipak, svjesnost Estonaca i dobra pripremljenost institucija da odgovore na ove izazove doprinijeli su da se brojni od ovh poduhvata osujete, dok su njihovi akteri suočeni s odgovorajućim sankcijama.
Neki od njih dobili su i 10 godina zatvora zbog podrivanja suvereniteta Estonije i pokušaja državnog udara.
