Diplomatski šah
602

Zašto Kina ne podržava Schmidta? Malo su ljuti na Biseru Turković, a malo više zbog Bloka 7

S. Hambo
Kineski ambasador Ji Ping i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (Foto: Klix.ba)
Kineski ambasador Ji Ping i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (Foto: Klix.ba)
Kina je država s kojom je Bosna i Hercegovina do sada imala u najmanju ruku korektnu saradnju i odnose. Gotovo nikada se nisu miješali u unutrašnjo-politička pitanja i sve se zasnivalo na privrednoj saradnji. Ipak, sada su otvoreno stali uz Rusiju i odbili priznati legitimitet novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Šta je to natjeralo u političkom smislu šutljivu Kinu da jasno iskaže stav protiv Schmidta? Pored Rusije za Kinu se sve više veže priča o malignom utjecaju kojeg pokušavaju ostvariti u zemljama regije. Kinu kao takvu najviše predstavljaju zapadne zemlje predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, a kao i u nekim drugim dijelovima svijeta njihovi interesi se sudaraju i na Balkanu. Ipak, i pored brojnih sukoba, optužbi i prepucavanja SAD i Kina u brojnim sferama i dalje sarađuju.

Pozicija BiH je nezahvalna. Naša država se ne može suprotstaviti niti zapadu, a niti sili kao što je Kina, naročito kada je u pitanju privredni sektor. Glas BiH u nekom globalnom opredjeljivanju suštinski ništa ne znači, ali znači itekako simbolički kojem se svijetu kao država priklanjamo.

U tom kontekstu Kina trpi brojne kritike zbog svog odnosa prema Ujgurima (turkijska etnička skupina muslimanske vjeroispovijesiti koja najvećim dijelom živi u kineskoj pokrajini Xinjiang). Kinu optužuju da nehumano postupa prema toj skupini, što Kina negira.

Izjava o Ujgurima

Zapadne sile predvođene SAD-om i Velikom Britanijom su pokrenule potpisivanje deklaracije kojom se osuđuje Kina zbog odnosa prema Ujgurima i zbog nedozvoljavanja stranim posmatračima da napravi uvid u stanje. Upravo je BiH potpisala jednu takvu deklaraciju, odnosno izjavu o stanju ljudskih prava u kineskoj pokrajini Xinjiang. Tu izjavu potpisalo je više od 40 zemalja. Milorad Dodik nije dao saglasnost za tu izjavu i tražio je da BiH bude suzdržana, ali je ministrica Bisera Turković ipak potpisala čime je BiH stala uz rame zapadnih saveznika.

To je zasmetalo Kini i to je prema informacijama iz diplomatskih kruga jedan od razloga zašto je Kina postala rezervisana prema BiH, odnosno zašto se usprotivila imenovanju Christiana Schmidta i stala uz Rusiju i politiku Milorada Dodika.

Problem gradnje Bloka 7 u Tuzli, najveće poslijeratne investicije

Drugi problem gdje je BiH došla u problem s Kinom je projekat izgradnje Blok 7 termoelektrane u Tuzli. Blok 7, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 1,4 milijarde KM, planiran je kao zamjenski blok za postojeće kapacitete u Termoelektrani Tuzla i njegovim ulaskom u pogon trebali su prestati raditi postojeći blokovi 3, 4 i 5. Kredit za taj projekat FBiH je planirala uzeti od kineske državne banke, uz dio svog učešća.

Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić jučer je oštro kritikovao i premijera FBiH Fadila Novalića zbog ovog projekta. Radi se o najvećoj poslijeratnoj investiciji u našoj državi. Ugovor je već potpisan, ali su se problemi pojavili kada je jedan od podizvođača, američka kompanija General Electric odustala od posla zbog internih problema.

Prema ugovoru, oprema ove kompanije trebala je biti ugrađena u Blok 7 Termoelektrane u Tuzli, međutim, zamjenska koju kineski izvođač radova Gezhouba nudi nije u skladu s postojećom tenderskom dokumentacijom. Zbog toga FBiH razmatra raskid ugovora jer smatra da su Kinezi probili rokove, a problem se prebacuje na relaciji Elektroprivreda BiH - Vlada FBiH - Parlament FBiH. Tako je projekat vrijedan više od milijardu KM pred kolapsom i to nakon odustajanja jednog od poizvođača radova.

Je li to iskorišteno samo kao izgovor jer se FBiH pokajala zbog ulaska u posao s Kinezima, ili su kritike sa Zapada uradile svoj dio posla za sada nije jasno. Evropska energetska zajednica je od samog početka protiv ovog projekat, a to pravda pričom da je ulaganje u termoelektrane zastario sistem te da svijet treba da se kreće ka obnovljivim izvorima energije. Ipak, i u mnogim zemljama EU još je mnogo termoelektrana pa se ne može zanemariti i politički segment da velike kineske investicije ne odgovaraju njihovim konkurentima sa zapada.

Oni koji se svim silama bore za nastavak projekta Bloka 7 naglašavaju da bi propašću ove investicije BiH mogla doći u zavistan položaj kada je u pitanju električna energija te brzo početi uvoziti struju. Tu je i socijalno pitanje velikog broja rudara koji se vežu za rad termoelektrane. U svakom slučaju priča o Bloku 7 je ogroman teret prije svega za federalnu vlast, a posljedično ima i šire refleksije poput kineske promjene politike prema BiH, što se pokazuje na negativnom stavu prema OHR-u, odnosno novom visokom predstavniku.