Zašto nam ni upozorenja za velike padavine ne vrijede više za sprečavanje poplava u BiH

Da bi se odredio rizik od poplava i klizišta za stambeni sektor u BiH, bilo je potrebno osigurati odgovarajuću bazu podataka o urbanim područjima na nivou cijele zemlje, kao i segment izloženosti za utvrđivanje rizika od poplava i klizišta kojim su se određeni stručnjaci u našoj zemlji bavili.

To je urađeno kroz analize planiranja u okviru metodologije rizika od poplava i klizišta. U skladu sa preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je evidentirano 1.617,308 stambenih jedinica.

Najveći broj stambenih jedinica nalazi se u izgrađenim naseljenim područjima, koja za sada obuhvataju oko 6.118 naselja, a najveći broj stambenih jedinica nalazi se na području Sarajeva i Banja Luke (14,29% ukupnog stambenog fonda u Bosni i Hercegovini).

Užasne poplave koje su zahvatile našu zemlju 2014. i 2021. godine su imale negativne i devastirajuće socio-ekonomske posljedice. Jasno je da kao takvo područje, koje prema svim klimatskim scenarijima treba očekivati sve češće i razornije poplave u narednim godina, a mi i dalje nemamo okvirni plan prema kojem bi se mogli mjeriti za takve buduće scenarije.

Vijeće ministara usvojilo je 2022. godine Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH (NAP), sa Prijedlogom mjera, s ciljem postizanja ciljeva iz Pariškog sporazuma i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

"Radi se o sveobuhvatnom dokumentu kojeg su sačinili prevashodno domaći stručnjaci u direktnoj koordinaciji sa nadležnim entitetskim i institucijama Brčko Distrikta BiH, uz podršku Zelenog klimatskog fonda, s ciljem pripreme za adekvatno reagovanje na klimatske promjene, uz bolje razumijevanje svojih ranjivosti i povećavanje otpornosti te daljnju izgradnju kapaciteta za borbu protiv klimatskih promjena", saopćeno je tada iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH.