Zašto napad na Banske dvore u Zagrebu nije okarakterisan kao terorizam?

Bez obzira da li će se utvrditi motiv napada i koji će on biti, na policijske službenike u zaštiti zgrada Vlade i Sabora u Zagrebu, ima implikaciju i važno je da se kvalifikacija krivičnog dijela dovede do kraja, kaže za Klix.ba Jasmin Ahić, stručnjak za sigurnost i dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

"Teroristički akti kao što je bio onaj Brejvika u Norveškoj na individualnoj bazi, ne mora kolektivno, inspirišu pojedince, one se krajnjeg desnog spektra te oni se mogu odlučiti na slične činove i napraviti teže zločine", kaže Ahić.

On kaže kako se napad na policijskog službenika u zaštiti državne imovine sigurno može okarakerisati kao teško krivično dijelo, ali da istraga treba dokazati i politički motiv što je uslov da se nešto proglasi terorističkim činom.

"Da bi nešto bilo proglašeno terorističkim činom ono mora da zadovolji kumulativni zakonski okvir, koji je različit od zemlje do zemlje", navodi on podvlačeći kako će nadležno tužilaštvo utvrditi konkretne činjenice u istrazi i dijelo na kraju okarakterisati kao terorističko ili neko dijelo koje to nije.

Ahić kaže kako sve definicije šta je terorističko djelo obuhvataju da je to dijelo ima politički cilj, da je motivirano izazivanjem nasilja ili straha te samo dijelo može biti verbalnog, neverbalnog karaktera ili čin nasilja.

Komentari javnosti, posebno oni na društvenim mrežama, koji identitet napadača dovode u vezu sa činjenicom da zvanično još dijelo nije okarakterisano kao terorističko su po Ahiću samo javna politizacija.